Prošlog mjeseca najavljeno je da bi mogle porasti kamatne stope, što bi najvše moglo pogoditi one s kreditima s najdužim rokovima dospijeća. Jedna od mogućnosti koje građani imaju na raspolaganju jest prelazak na kredit s fiksnom kamatnom stopom, što neke banke nude. N1 piše o preostalim opcijama. U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) kažu da trenutno ništa ne sugerira da građani imaju poteškoće u izvršavanju svojih obveza, ali da se uvijek mogu javiti banci za razgovor kako bi pronašli optimalno rješenje.
"Banke u redovnoj proceduri na individualnoj razini nude mogućnost ili konverzije promjenjivih kamatnih stopa u fiksne ili mogućnost refinanciranja novim plasmanom uz fiksnu kamatnu stopu, a u tom slučaju postoje troškovi fiksiranja kamatne stope ili aneksiranja/sklapanja ugovora o kreditu – poput javnobilježničkih troškova", pojasnili su iz HUB-a.
Zaštititi se fiksiranjem kamatne stope
Iz Hrvatske narodne banke (HNB) dodaju da je odluka o fiksiranju kamatne stope na svakom pojedincu, ali dodaju da "poželjnost fiksiranja ovisi o mnogim čimbenicima, poput ranjivosti potrošača u odnosu na mogućnost rasta kamatnih stopa te o toleranciji prema riziku samog potrošača budući da je kretanje kamatnih stopa u narednim godinama gotovo nemoguće predvidjeti". I iz HNB-a poručuju da se građani uvijek mogu za savjet obratiti vlastitoj banci.
“Fiksiranje kamatne stope na određeno razdoblje ili do dospijeća je jedini način na koji se potrošači mogu zaštititi od rizika rasta kamatnih stopa”, ističu.
Iz Erste banke navode da će trend kretanja kamatnih stopa vrlo vjerojatno biti uzlazan u idućim godinama te da građanima, kao mjeru zaštite, nude opciju promjene vrste kamatne stope iz promjenjive u fiksnu ili kombiniranu kamatnu stopu. S druge strane, kažu u Erste banci, klijenti koji nastave koristiti promjenjivu kamatnu stopu tijekom otplate kredita, i dalje će snositi dio rizika njezinog mogućeg rasta u budućnosti, iako ona u nekim razdobljima može biti i niža u odnosu na fiksnu.
Iz Erste banke počeli su slati osobne obavijesti svim klijentima, korisnicima stambenih kredita s promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz EURIBOR, u kojoj je detaljno predstavljena mogućnost promjene kamatne stope. Tako su postupili i u PBZ-u kada su još u srpnju obavijestili korisnike postojećih stambenih kredita s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom vezano uz šestomjesečni EURIBOR o mogućnosti ugovaranja fiksne kamatne stope. Iz PBZ-a su također poručili da se svi zainteresirani klijenti mogu dodatno informirati u poslovnicama banke.
'Kod nas još nije zabilježena značajnija promjena kamatnih stopa'
Na pitanje koliko bi kamatne stope mogle rasti, u HUB-u kažu da to nije moguće precizno definirati, ali ističu da ne očekuju njihov kratkoročan i velik porast u Hrvatskoj.
"Europska središnja banka, u skladu s očekivanjima, nastavila je s podizanjem ključnih kamatnih stopa, te se očekuje da će nastaviti s istom politikom ovisno o kretanju inflacijskih i gospodarskih izgleda, a u cilju što što skorijeg povratka inflacije na srednjoročni inflacijski cilj od dva posto", kazali su u HUB-u za N1.
Također kažu u HUB-u da, gledajući podatke za kolovoz, u Hrvatskoj još nije zabilježena značajnija promjena kamatnih stopa, ali da se "u narednom razdoblju, osobito iduće godine, to ne može isključiti ako ECB nastavi sa monetarnim zaoštravanjem".
U HNB-u podsjećaju da je prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite hrvatskim poduzećima u rujnu porasla za 0,27 postotnih bodova na godišnjoj razini, a kod novoodobrenih kredita za tek 0,06 postotnih bodova.
"Uz izuzetak kamatnih stopa na stare kredite koji su vezani uz Euribor, što je otprilike petina svih kredita odobrenih kućanstvima uz promjenjivu kamatnu stopu, a kod poduzeća je nešto više od polovice takvih kredita, još uvijek nema zamjetnih pritisaka na porast kamatnih stopa", kažu u HNB-u dodajući da su kamatne stope u Hrvatskoj još uvijek na razmjerno niskim razinama.
Na udaru još jedna skupina građana
U HNB-u napominju da bi posebno mogli biti pogođeni građani koji imaju kredite s promjenjivim kamatnim stopama te oni kojima je razdoblje početnog fiksiranja razmjerno kratko u odnosu na dospijeće, odnosno oni kojima bi razdoblje fiksiranja moglo isteći u trenutnoj okolini pooštrenih uvjeta financiranja.
"Najsnažniji učinak rasta referentnih kamatnih stopa na trošak otplate kredita prisutan je kod onih dužnika koji drže kredite razmjerno dugog dospijeća”, dodaju.
Koliko bi to bilo u stvarnosti, pojasnili su na primjeru.
"U slučaju rasta kamatne stope za jedan postotni bod za svaku dodatnu godinu preostalog dospijeća relativni trošak otplate raste za otprilike 0,5 postotnih bodova. Tako bi primjerice za kredit preostale ročnosti 10 godina uz promjenjivu kamatnu stopu koja trenutno iznosi tri posto, u slučaju rasta kamatne stope od 1 postotnog boda trošak otplate porastao za nešto više od pet posto", kažu.
Još jedna skupina građana mogla bi se naći na udaru.
"Potrošači koji odvajaju znatniji iznos dohotka na otplate kredita ranjiviji su u slučaju kamatnih stopa na kredite, jer bi im rast troška otplate dodatno opteretio dohodak te ih tako prisilio na smanjenje potrošnje, a u najgorem slučaju uzrokovao poteškoće s redovitim servisiranjem duga po kreditima", ističu u HNB-u.
HNB: Pomoći će nam ulazak u eurozonu
Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić nedavno je na televiziji N1 kazao da bi posebno pogođeni mogli biti i oni građani čiji su krediti vezani uz EURIBOR.
"Građani koji imaju kredite vezane za EURIBOR su već primijetili lagani rast kamatnih stopa, a to će se vjerojatno i nastaviti", rekao je tada.
To ističu i u Erste banci, a takva je i procjena HNB-a. U HNB-u kažu da nam u ovoj situaciji može pomoći, i to dvojaku, ulazak u europodručje.
"Prvi kanal djeluje kroz smanjenje rizika države, što onda posredno utječe i na kamatne stope koje banke zaračunavaju svojim klijentima. Drugi kanal djeluje kroz smanjenje regulatornog troška bankarskog posredovanja, što je povezano sa spomenutim usklađivanjem monetarnog instrumentarija", pojašnjavaju iz HNB.
Takav stav dijele i u Erste banci. “Imajući u vidu skori ulazak RH u monetarnu uniju, koristi integracije poput praktičnog ukidanja valutnog rizika te doprinosa smanjenju premije na rizik, kao i činjenicu da je bankarski sustav u Hrvatskoj već od ranije visoko likvidan, očekivani rast kamatnih stopa u Hrvatskoj, posebice gledano u odnosu na neke druge europske zemlje, u određenoj mjeri bi svakako trebao biti ublažen.”
