Iako ne postoji zakonski okvir za uvođenje obvezne registracije pre-paid korisnika, operateri su to dužni učiniti na osnovi pravilnika koji je nedavno donesen.
Pravilnik je usvojen na inzistiranje sigurnosno-obavještajne zajednice, kako bi se Operativno-tehnički centar (OTC) za nadzor telekomunikacija mogao lakše boriti protiv kriminala i korupcije.
Prema privremenom protokolu OTC-a, operateri su obvezni od 1. lipnja ove godine registrirati sve nove pre-paid korisnike, dok se postojeći moraju sami prijaviti do 1. rujna ove godine.
Predsjednik Uprave HT-a i član Izvršnog odbora HUP-a Ivica Mudrinić na konferenciji za novinare u HUP-u pojasnio je kako to znači da će tijekom ljeta mobilni operateri morati registrirati između 4 i 4,5 milijuna vlasnika pre-paid kartica.
Svaki vlasnik 'kartice' morat će otići do prodajnog mjesta operatera s osobnom iskaznicom. Male trgovine i kiosci kao najveći distributeri pre-paid kartica, kako je rekao Mudrinić, najvjerojatnije neće biti uključeni u proces registracije korisnika.
"Ako će blagajnice provjeravati identitet, postavlja se pitanje sigurnosti. U pitanje se dovodi i Zakon o zaštiti tajnosti podataka", upozorio je predsjednik HUP-a Damir Kuštrak.
Kako procjenjuje Mudrinić, trošak registracije po korisniku mobilne operatere će stajati između 40 i 70 kuna ili ukupno oko 200 milijuna kuna.
"Obvezna registracija imat će i negativan učinak na poreze, naknade i ostala davanja, ali i na oporavak BDP-a. Upitan je opstanak oko 5 tisuća prodajnih mjesta i oko 10 tisuća radnih mjesta", upozorio je Mudrinić.
Procijenjeni gubitak za male trgovce i kioske je oko 500 milijuna kuna, dok je o šteti koju će pretrpjeti operateri još teško govoriti, kazao je Mudrinić, dodavši da će to ovisiti o broju korisnika koji će odustati od registracije, jer, svi oni korisnici koji to ne učine, kartice neće moći koristiti pa ih mogu baciti.
"Odustajanje od 5 do 10 posto korisnika je vrlo značajan broj", rekao je Mudrinić i iznio primjer iz Grčke, u kojoj nakon uvođenja registracije došlo do velikog pada broja pre-paid korisnika.
Velik broj europskih zemalja nema obvezu registracije pre-pad korisnika, a jedina zemlja iz okruženja koja je to uvela je Mađarska.
"Treba li nam ova mjera u uvjetima gospodarske krize i pada PDV-a", zapitao se šef Uprave HT-a podsjećajući da mobilna industrija već snosi teret krize putem posebnog poreza od 6 posto koji je uveden prošloga ljeta. Uz to, ponovio je, problem sigurnosti neće biti riješen jer svi koji budu htjeli po pre-paid kartice mogu otići u zemlje u okruženju.
Mudrinić zaključuje da će odgovornima pokušati ukazati na posljedice registracije pre-paid korisnika te da će inzistirati da se obveza uskladi s zakonskim propisima. Za sada, operateri računaju da će registracija korisnika početi kako je zacrtano usvojenim pravilnikom.
Druga plinska kriza
Osim o tome kako će sigurnosno pitanje stvoriti veliki ekonomski problem, HUP-ovci su upozorili i na birokraciju koja koči investicije, te na blamažu oko cijene plina.
Kuštrak kaže da postoji "400 projekata" koji su stopirani zbog dokumentacije, a izdvojio je izgradnju Ikeinog šoping-centra u Rugvici, investiciju vrijednu 300 milijuna eura, 135 milijuna eura vrijedan projekt izgradnje golf-terena u Ližnjanu. Spomenuo je tvornicu Rockwool u Potpićanu, koja malo radi, pa malo ne radi, "iako nije jasno u čemu je problem". Kao projekt koji guši papirologija Kuštrak je naveo i Horvatinčićev Cvjetni prolaz, ističući da ima sve dozvole, osim one za ulaznu rampu iz Varšavske, zbog čega se ne može početi s gradnjom.
Ivan Miloloža, predsjednik Uprave i većinski vlasnik Munje, jedine tvornice akumulatora u Hrvatskoj, govorio je o "drugoj plinskoj krizi". Kaže kako su priče o jeftinom plinu u Hrvatskoj čista floskula i demagogija, jer je plin u zadnja tri mjeseca poskupio dva puta, a u zadnjih 15 mjeseci cijena mu je porasla za čak 73 posto.
Posljedica je, kaže, nekonkurentnost domaćeg industrijskog proizvoda, smanjenje zaposlenosti te u konačnici pad standarda.
Prema podacima koje je iznio, od svih zemalja iz okruženja u Hrvatskoj je najskuplji plin za industriju. Kubični metar plina za industriju u Austriji stoji 0,26 eura, Mađarskoj i Sloveniji 0,24 eura, a u Italiji 0,31 euro. Kao 'povlašteni potrošači' domaći veliki korisnici plin plaćaju 0,42 eura po metru kubičnom.
"Kako MOL može mađarskoj industriji prodavati plin po više od 40 posto nižoj cijeni, a domaćinstvima po istoj", zapito se Miloloža.
Prethodni članci:
arti-201004020371006 arti-201002190118006 arti-201002120265006 arti-201002150756006 arti-201002020624006
