Podsjetimo, predsjednik Vlade Tihomir Orešković u utorak je u Berlinu izjavio da je razgovarao s guvernerom Vujčićem da se za dvije godine pokrene proces uvođenja eura, "a za četiri godine bi to bilo u potpunosti provedeno".
Na upit o razgovoru s Oreškovićem o uvođenju eura, guverner središnje banke podsjeća da "mogućnost uvođenja eura ovisi o spremnosti da ozbiljno pristupimo procesu ispunjavanja Nacionalnog plana konvergencije i Nacionalnog programa reformi kojima bi realizirali pretpostavke prelaska na euro, prvenstveno one strukturne promjene koje bi omogućile povećanje potencijalne stope rasta gospodarstva".
"Da bismo uopće mogli doći u poziciju prelaska na euro, najprije bismo morali tijekom dvije godine značajnije smanjivati udjel javnog duga u BDP-u, s time da projekcije pokazuju da je takav trend održiv u srednjem roku i potom pristupiti razgovorima o ulasku u tečajni mehanizam (ERM II). Nakon ulaska u ERM II, tijekom iduće dvije godine moramo zadovoljiti takozvane Maastrichtske kriterije koji se odnose na stopu inflacije, dugoročne kamatne stope, proračunski deficit, javni dug i stabilnost tečaja kune prema euru. Pritom naš najveći problem u ispunjavaju pet potrebnih kriterija za prelazak na euro jest smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u koji je sada na razini od oko 85 posto, jer bi ga u iduće dvije godine (2017. i 2018.) trebalo značajnije početi smanjivati", kaže Vujčić.
No, potrebno je, dodaje guverner, znati da za prelazak na euro nije nužno ispuniti fiksni kriterij o smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u na 60 posto, već je moguće i dovoljnom brzinom smanjivati udjel u javnom dugu, slijedom čega Europska komisija može odlučiti da smo vjerodostojni u tom pogledu i 'odobriti' nam prelazak na euro.
"Do 2020. nećemo još ući u Europsku monetarnu uniju, ali bismo mogli ući u ERM II, što bi doista značilo efektivan početak priprema za uvođenje eura, o čemu smo premijer i ja razgovarali", ističe Vujčić.
"Uglavnom, u Nacionalnom planu konvergencije i Nacionalnom programu reformi naglasak mora biti na održivom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, odnosno na strukturnim reformama na povećanju konkurentnosti gospodarstva i povećanju stope rasta produktivnosti, koji su ključni preduvjeti za održivo smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Na taj način ti dokumenti mogu i, po mom mišljenju trebaju, postati okosnica srednjoročne ekonomske politike, koja je, bez obzira na uvođenje eura, koje ovisi, što ne treba zaboraviti, i o stanju u eurozoni, poželjan cilj", zaključuje guverner HNB-a.
Marić: Sigurno ne prije 2020.
Ministar financija Zdravko Marić kazao je da je teško nagađati o rokovima i okvirima u kojima bi Hrvatska mogla uvesti euro.
"Potpisom i pristupanjem Europskoj uniji preuzeli smo i obvezu uvođenja eura kada budu ispunjeni kriteriji za to. Ono što ste vidjeli iz programa Vlade, uz gospodarski rast i zapošljavanje, fokus je na konsolidaciji proračunskog manjka i stabilizaciji, odnosno smanjivanju javnog duga. Upravo su to dva kriterija koja u ovom trenutku ne ispunjavamo. U tom kontekstu je ta izjava premijera i dana. Što se tiče samih rokova i okvira, o tome je danas teško spekulirati. Pred nama je puno toga što trebamo ispuniti, ne samo kriterije iz Maastrichta, nego općenito da ispunimo cilj, a to je stabilizacija i smanjivanje javnog duga", rekao je Marić.
Dodao je kako o uvođenju eura Hrvatska može razmišljati nakon što ispuni te uvjete te podsjetio da tomu prethodi tzv. tečajni mehanizam koji iziskuje proceduru u trajanju od oko dvije godine. "U tom kontekstu treba gledati i cijeli vremenski horizont ispred nas", dodao je Marić.
Upitan znači li to da je nerealan ulazak Hrvatske u eurozonu 2020., odgovorio je kako je teško komentirati je li to realno ili nije. "Dakle, sigurno ne prije 2020. Znači, razdoblje nakon toga, o tome možemo početi govoriti", rekao je Marić.
Uvođenje eura loša ideja
Saborski zastupnik MostaIvan Lovrinović ocijenio je u srijedu da bi uvođenje eura za nekoliko godina bio "ubrzani put prema grčkom scenariju" i da se ne treba u njega zalijetati. Pritom je podsjetio da se na taj korak nisu odlučile i neke zemlje koje su već dugo u Europskoj uniji, poput Danske, Švedske, Poljske ili Češke.
"Danska neće uvoditi (euro) jer ima tu klauzulu, Poljska je najavila odgodu do daljnjeg na neodređeno vrijeme, Češka također. Tu se ne smijemo zalijetati, jer to je jedan od ključnih alata u okviru ukupne europske politike za održavanje konkurencije nacionalnog gospodarstva", kazao je Lovrinović komentirajući izjavu premijera Oreškovića.
Prema Lovrinovićevu mišljenju, Hrvatska "neće biti spremna razgovarati o euru za deset godina, a kamo li da ga uvede". Istaknuo je i da je brzo uvođenje eura "strategija prethodnog i sadašnjeg vodstva HNB-a, jer su oni poticali brzu i sveobuhvatnu eurizaciju financijskog sustava i čitavog gospodarstva i time su zemlju izložili neviđenom valutnom riziku". "Brzo uvođenje eura odgovaralo bi samo bankama i uvoznicima, a čitavo gospodarstvo došlo bi u grčki scenarij", zaključuje Lovrinović.
Maras: odvojiti logično od poželjnog
Gordan Maras iz SDP-a smatra da je nužno odvojiti ono što je logično i ono što je poželjno, a da mu se brz ulazak Hrvatske u eurozonu ne čini realnim, jer će nam trebati duže vrijeme da zadovoljimo kriterije za to. Dodao je da bi "volio da premijer objasni kako misli to ostvariti, ukoliko to želi".
No, s druge strane, kaže Maras, Hrvatska je već visoko euroizirana zemlja te "ne trebamo juriti u euro i eurozonu jer je kod nas rizik tečaja, tržišta, i svega vezanog uz euro, vrlo nizak". Ujedno, kaže Maras, postavlja se pitanje bi li uvođenje eura kao u nekim drugim zemljama dovelo do inflacije, odnosno povećanja cijena.
"Većina zemalja koje su ušle u eurozonu dobile su i inflaciju odnosno europske cijene. Pitanje je da li je to Hrvatskoj potrebno i zašto bismo mi jurili u to. Ne moramo juriti, Hrvatska neće imati neke pretjerane benefite. Mislim da nije realno to što Orešković govori. Ne bih htio docirati, ali neka mu savjetnici malo pojasne kako stvari stoje što se tiče ulaska u eurozonu", zaključio je Maras.
Šuker: Najlakše je reći ne može se
I Ivan Šuker iz HDZ-a ističe da je Hrvatska ionako već visoko euroizirana zemlja te nam je "sve vezano uz euro". Smatra i da je Hrvatskoj u interesu da uđe u eurozonu i tako riješi niza problema, posebno kao zemlji koja ima vrlo razvijen turizam.
Upitan, pak, je li realno da Hrvatska sve kriterije za ulazak u eurozonu ispoštuje za četiri godine, Šuker je odgovorio da je "najlakše reći da se nešto ne može napraviti",
"Europska komisija je jasno poslala poruku onima koji su mislili da su nešto napravili, a evidentno je da se ništa nije napravilo. To je i poruka da se te strukturne reforme konačno moraju napraviti", rekao je Šuker te dodao da mu nije jasno "zašto preko 80 posto građana Hrvatske ima štednju vezanu na euro".
"Vidite da je velika rasprava oko valutne klauzule. Sve te priče u tom trenutku nestaju. Iskreno govoreći, lako je reći ne treba ovo, ne treba ono, međutim postavlja se pitanje da nema tih osigurača i mehanizama zaštite, kolika bi bila cijena kapitala, a kolika visina kamatne stope. Na kraju krajeva, vidite da je i povećani izvoz, koji se događa u zadnjih godinu dana, posljedica toga što smo postali dio zajedničkog tržišta, na koje poduzetnici sami izlaze i prodaju svoju robu", rekao je Šuker.
