Tvrtka Kanaan d.o.o. iz Donjeg Miholjca, inače proizvođač čipsa, modernizirala je proizvodnju ulaganjem od čak 15 milijuna kuna, piše Glas Slavonije. Time je udvostručila dosadašnju proizvodnju s 350 na 1100 kilograma čipsa na sat te zaposlila još desetak dodatnih radnika. Zajedno s njima, tvrtka danas ima više od 100 zaposlenika, ali i bilježi za hrvatske pojmove pomalo nevjerojatne i impresivne poslovne rezultate, jer će godinu zaključiti s 15 do 20 posto većom proizvodnjom i prodajom svojih proizvoda nego što je to bilo lani. S obzirom na dosad sklopljene poslove i narudžbe za njihove grickalice, izvjesno je već sada da će i iduća godina s isto tolikim postotkom i rezultatima nadmašiti ovu.
"Nedavno smo uspjeli sklopiti veliki posao s Penny Marketom u Mađarskoj, za proizvodne količine koje su gotovo na razini ukupne proizvodnje za domaće trgovačke lance, i neprestano širenje tržišta nama je najbolja potvrda kvalitete našeg rada", ispričao je vlasnik tvrtke Zvonko Popović. Kanaanu svoje proizvode plasira diljem Europe - od Mađarske preko Slovačke, Češke, Poljske do gotovo svih zemalja bivše Jugoslavije.
Spreman platiti i deseterostruko više
Popović u iduće dvije godine namjerava uložiti još pet do šest milijuna eura u nove kapacitete i širenje biznisa. No, unatoč dobrim rezultatima i razvoju, godinama se bori s nemogućnošću da dobije i hektar zemlje kako bi proizveo svoju sirovinu - krumpir. Unatoč činjenici što je spreman platiti i deseterostruko više nego drugi. Kako mu uzgojene količine u Hrvatskoj nisu dovoljne prisiljen je na uvoz.
"Kada sam bio u politici, nisam dobio ni jedan hektar, a izgleda da se pošten odnos u politici i biznisu smatra glupošću. Strašno sam frustriran time što moram uvoziti krumpir, jer investiram puno novca u preradu, a do osnovne sirovine u svojoj državi ne mogu doći. Drugi je velik problem što naši mali proizvođači trenutačno ne mogu proizvesti dovoljno kvalitetan i jeftin krumpir jer većina nema sustava za navodnjavanje, a država ih ne potiče da se preusmjeravaju na profitabilnije kulture koje traži tržište, već ih poticajima usmjerava na ostanak na tradicionalnoj proizvodnji. Tako na kraju imamo rezultat da se već godinama ne može riješiti osnovni problem moje tvrtke: kako osigurati sirovinu u kraju koji ima mnogo neobrađene zemlje, a gdje ja, koji godišnje preradim više od 15.000 tona krumpira, već godinama ne mogu dobiti – ni jedan grumen", ispričao je za Glas Slavonije Popović.
Glas Slavonije/Danas.hr