Primjerice, informatičke tvrtke u Osijeku i bližoj okolici postaju sve više gospodarski oslonci. Najveći iskorak proteklih godina učinile su tvrtke okupljene oko udruge Osijek Software City, javlja Glas Slavonije.
Bela Ikotić, tajnik udruge, kaže kako informatički sektor u Osijeku i okolici godinama ima stabilan rast prihoda te da IT tvrtke izvoze između 80 i 90 posto svojih usluga, a godišnje povećavaju broj zaposlenih i do 30 posto.
Mogli bi zaposliti najmanje 200 osoba
Veliki problem predstavlja im nedostatak adekvatne radne snage unatoč velikom broju prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje.
"Na Zavodu ne možemo pronaći potrebne kadrove, čak ni one koji su spremni na ulaganje velikih napora i učenje kako bi se prekvalificirali. Tvrtke iz IT sektora u Osijeku i okolici danas zapošljavaju gotovo tisuću ljudi. Međutim, kada bi bilo odgovarajućih kadrova, ovoga bi se trenutka moglo zaposliti najmanje 200 osoba", kazao je Ikotić.
Dodaje kako obrazovni sustav ne stvara potrebne mlade informatičare.
"Čak smo dojma da fakulteti najviše proizvode ljude koji bi se zapošljavali u državnoj i javnim službama, a ne za tržište rada", kazao je Ikotić.
"Koga se štiti nedopuštanjem uvoza radnika?"
Problema prilikom pronalaska zaposlenika imaju i prijevoznici. Predsjednik Udruženja cestovnoga teretnog prometa pri HGK-u i direktor La Loga Darko Vukadinović kaže kako je samo u Njemačku otišlo oko tisuću najboljih vozača.
Tvrtka Ricardo dobit će novih 30 novih kamiona te imaju potrebu za 40 do 45 novih vozača. Direktor tvrtke Milan Vrdoljak kazao je da je tvrtka zbog nedostatka kadrova zatražila dozvolu za privremenim uvozom radne snage, odnosno 70 vozača.
Vrdoljak ne vidi problem zašto bi mladi ljudi odlazili u inozemstvo gdje ih bolje plaćaju. Pita se zašto se ne dopusti uvoz kadrova iz, primjerice, Srbije i BiH, "kojima smo mi s našim plaćama zanimljivi".
"Koga se štiti nedopuštanjem uvoza radnika, ako traženih kadrova nemamo?", pita se Vrdoljak.
Dodaje kako obrazovni sustav ne stvara potrebne mlade informatičare.
"Čak smo dojma da fakulteti najviše proizvode ljude koji bi se zapošljavali u državnoj i javnim službama, a ne za tržište rada", kazao je Ikotić.
