Direktor odjela Ekonomskih istraživanja Addiko Banke Hrvoje Stojić smatra da Europska središnja banka prije 2020. neće podići kamate, a kada se te kamate pokrenu na više razine, to će ići polako, a ovisno o potezima Europske središnje banke pred nama je još najmanje godinu dana vrlo jeftinog novca, a možda i više.
"Europa je za dlaku izbjegla tehničku recesiju tako da je moguće da Europska središnja banka uopće ne podigne referentne kamatne stope nego upotrijebi neke nove mjere likvidnosti", izjavio je Stojić za Slobodnu Dalmaciju.
Prijetnja koju donosi trgovinski rat
Naime, Međunarodni monetarni fond je spustio procjene globalnog gospodarskog rasta na 3,5 posto umjesto 3,7 posto u ovoj godini dok za iduću 2020. godinu svjetskoj ekonomiji prognozira rast od 3,6 posto umjesto 3,7 posto, koliko je bilo očekivano u listopadu prošle godine.
Moglo bi doći do usporavanja svjetskog gospodarstva zbog usporavanja europskog i kineskoga gospodarstva, a ako dođe do Brexita bez dogovora i to bi se moglo odraziti na lanac opskrbe i proizvodnju europskih tvrtki što će se reflektirati i na globalne rezultate.
Trgovinski rat između Kine i SAD-a mogao bi se negativno reflektirati na Europsku uniju s obzirom na to da njene članice imaju trgovinsku suradnju s ove dvije zemlje. Mogući problem je i što još uvijek nije otklonjena mogućnost da američki predsjednik Donald Trump uvede carine na uvoz automobila ako ne dođe do postizanja dogovora EU-a i SAD-a.
Usporit će se, ali...
Navedene prijetnje mogu biti važan faktor za smanjenje brzine rasta europskoga gospodarstva što bi lako moglo otkloniti podizanje referentnih kamata do sredine ili kraja 2020., koje je Europska središnja banka najavila za ljeto ove godine. S obzirom na to da može doći do promjene politike Američke središnje banke, moguća je odgoda najavljenog ovogodišnjeg podizanja kamata koje se trebalo dogoditi u dva navrata, te su poručili kako njihova politika nije predodređena.
"Uglavnom, jačaju rizici da Europska središnja banka uopće ne podigne kamatne stope jer je inflacija i dalje ispod očekivanja u srednjem roku, a sigurno je da će europsko gospodarstvo usporiti rast u 2019. godini. Pitanje je samo kojim će intenzitetom gospodarstvo EU-a usporiti", ističe Hrvoje Stojić.
Što to znači za Hrvatsku
Na pitanje što takva situacija znači za Hrvatsku i znači li to da se produljuje vrijeme jeftinih kredita i malenih zarada na štednju u bankama, Stojić smatra kako je za Hrvatsku komotna situacija, te kako eurokamate neće rasti i kako bi prije rekao da će ostati niske, sigurno još godinu, dvije.
"Mi moramo raditi na smanjenju premija na rizik, moramo raditi na strukturnim reformama, čim prije aplicirati i ući u tečajni mehanizam ERM II jer smo onda nametnuli više političkog pritiska za provođenje reformi", objašnjava Stojić.
Što znače jeftine kamate?
Naime, niskim se kamatama potiče aktivnost gospodarstva i inflacija. Međutim, štediše ih ne vole jer znače slabe i nikakve zarade na njihove ušteđevine, dok jeftiniji krediti ne odgovaraju samo građanima i gospodarstvima nego i državama jer im omogućavaju smanjenje troškova financiranja dugova. Jeftinije kredite lakše je za otplatiti i refinanciraju skuplje dugove onima s nižim kamatama.
Upravo iz navedenog, središnje banke su oprezne s povlačenjem poticaja i mjera likvidnosti. Naime, monetarnu politiku trebaju uskladiti s gospodarstvom koje je osjetljivo i s tržištem koje je lako uznemiriti, te je razumljiv oprez središnjih banaka, piše Slobodna Dalmacija.
