U Udruzi prehrambene industrije i poljoprivrede pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca procjenjuju da bi i državni proračun imao više prihoda od poreza koji plaćaju prehrambena industrija i proizvođači hrane kad bi im se smanjio PDV.
''Pozdravljamo i apsolutno podržavamo ideju o smanjenju PDV-a na prehrambene proizvode, jer bi to imalo pozitivne učinke i na potrošačku košaricu naših građana, i na proizvodnju te konkurentnost naših tvrtki i proizvođača hrane, i na državni proračun. Naime, sve relevantne i recentne studije o utjecaju PDV-a na hranu pokazuju da su prehrambeni proizvodi vrlo osjetljivi na promjene stope PDV-a te da se dio potrošnje odlijeva u prekogranična područja gdje su stope niže'', rekla je za Slobodnu Dalmaciju direktorica HUP-ove Udruge za prehrambenu industriju i poljoprivredu Milka Kosanović.
Diferencirane stope PDV?
Ministarstvu financija je prije posljednje smjene na njezinu čelu poslan zajednički prijedlog većih kompanija u prehrambenoj industriji, Hrvatske gospodarske komore i HUP-a za uvođenjem diferenciranih stopa PDV-a na prehrambene proizvode. I to, kažu naši izvori među predlagateljima, postupno.
Na kruh i mlijeko već sada se plaća smanjena stopa PDV-a od pet posto, niže od toga ne može se, takva je direktiva Europske unije. Ista direktiva ostavlja mogućnost članici Unije da uvodi i smanjene, diferencirane stope PDV-a na sve vrste prehrambenih artikala.
Dostupni izračuni o potrošačkoj košarici tročlane obitelji govore da prosječni mjesečni troškovi za hranu u većim hrvatskim gradovima iznose oko 2.000 kuna. Stoga bi, u slučaju da se PDV na osnovne živežne namirnice smanji s 25 na 13 posto, u obiteljskim budžetima mjesečno dvjestotinjak kuna koje sada odlaze na hranu moglo ostati za druge potrebe.
