U svojoj analizi PBZ ukazuje da je tijekom trećeg tromjesečja ponovno zabilježen pad osobne potrošnje i investicijske aktivnosti, dok je neto doprinos inozemne potražnje bio pozitivan dijelom zbog pada robnog uvoza, no ponajviše uslijed sezonski uobičajenog pozitivnog doprinosa turizma izvozu usluga.
Rekordni pad potrošnje
"Iako je dakle baza niska, na temeljima četvrte krizne godine u kojoj je Hrvatska ponovno kliznula u negativne vode, te realno ništa bolje situacije u okruženju teško da možemo očekivati nagli izlazak iz krize u 2013.", upozoravaju analitičari.
Domaća potrošnja pala je na nikad niže razine i u realnosti nastavka krajnje nepovoljnih kretanja na tržištu rada, najavljenog smanjenja dijela primanja zaposlenih u državnom i javnom sektoru te relativno nejasnog utjecaja poreznih promjena na raspoloživi dohodak, ali i nastavka procesa razduživanja stanovništva uspjeh bi bio zaustaviti njen daljnji pad, a o rastu teško da možemo razmišljati, navodi se dalje u PBZ analizi.
S obzirom na nepovoljnu gospodarsku situaciju kod naših glavnih trgovinskih partnera (Italija, BIH, Srbija, Slovenija) te na usporavanje gospodarske aktivnosti u dosadašnjim generatorima europskog oporavka i evidentno lošu konkurentsku poziciju domaćih izvoznika (pri čemu ne smijemo zanemariti još uvijek neriješenu situaciju oko CEFTA-e), izvozna komponenta teško da može bitnije potaknuti gospodarski rast, kažu dalju analitičari. Očekuju da će neto inozemna potražnja i u 2013. dati određeni limitirani pozitivni doprinos ukupnom rastu BDP-a (prvenstveno uslijed slabe uvozne komponente), no svakako nedovoljan da nadoknadi potisnutu domaću potrošnju.
Spas je u investicijama
Koliko god to "ofucano" zvučalo kao jedini generator kakvog takvog oporavka ostaju investicije. U PBZ-u smatraju da nas najavljeni investicijskih projekti mogu pomaknuti s mrtve točke, no kažu kako su relativno oprezni u ocjeni jačine njihova pozitivna utjecaja s obzirom da te prve pozitivne pomake ne očekuju prije kraja iduće godine iz nekoliko razloga.
Kao prvo, priprema javnih investicija i posljedično njihova provedba kasni i čini se da su (kao i rijetke privatne investicije) suočene sa sporom i kompliciranom državnom administracijom. Istovremeno, građevinski je sektor na koljenima i suočen je s nagomilanim financijskim obvezama, tisućama neprodanih stanova i predstečajnom nagodbom neizvjesnih posljedica, navode analitičari.
Mršavi rast u 2013.
Očekuju još jednu tešku i neizvjesnu godinu u kojoj će se pozitivni pomaci na nekim poljima početi bilježiti tek krajem godine, no nadaju se da će biti dovoljno dinamični da dosegnemo 0,3 posto gospodarskog rasta u 2013.
Trenutna situacija nedvojbena je posljedica godina i godina odgađanja strukturnih reformi i populističkih mjera kojima se povećavala državna potrošnja, uništavalo tržište rada, subvencionirali 'živi mrtvaci' i smanjivala konkurentnost i krajnje je vrijeme da se ozbiljno krene u preslagivanje gospodarskog modela i poboljšanje poduzetničke klime kako bi se (nažalost s određenim vremenskim pomakom) počela otvarati nova radna mjesta i dinamizirao gospodarski rast", navode analitičari.
Dodaju da je "ono što zabrinjava činjenica da niske stope rasta produžavaju agoniju odnosno presporo smanjuju jaz nastao tijekom krize".
"U našem slučaju taj jaz u 2012. u odnosu na 2008. iznosi 10 posto i po dubini tog jaza odmah smo iza Latvije i Grčke. Ukalkuliramo li u sliku projekcije Europske komisije koja za Hrvatsku očekuje u 2013. stagnaciju (realno moguće ostvarenje), a u 2014. rast od svega 1,4 posto, slika se u našem slučaju neće bitnije promijeniti nabolje, već ćemo sa Slovenijom podijeliti neslavno drugo mjesto po dubini 'kriznog' jaza, zaključuje se u analizi PBZ-a.
