U zaključcima istraživanja Instituta za javne financije u Zagrebu, ali i istraživanja američkog Wall Street Journala, u kojima se opipava bilo nove dinamike na liberaliziranom tržištu rada, od vlada se traži da uspostave punu fleksibilnost nacionalnih i transnacionalnih tržišta rada, a od radnika i menadžera, službenika i znanstvenika, zaposlenih i nezaposlenih, da si sigurnost radnog mjesta osiguravaju pretežno sami. Učinit će to, pišu, učenjem, inovativnošću, prilagodljivošću tehnološkim izazovima te seobama zbog radnog mjesta. Prema tome, poslodavci će radna mjesta otvarati i zatvarati ovisno o stanju ponude i potražnje u svojim kompanijama i na tržištu, a radnici će raditi od danas do sutra, piše Novi list.
No, može li se istodobno povećati sigurnost za zaposlene i poboljšati fleksibilnost tržišta rada za poduzetnike? Prema analizi Predraga Bejakovića s Instituta u Zagrebu, na makro razini fleksibilnost tržišta rada može se definirati kao sposobnost tržišta za brzu prilagodbu promjenjivim gospodarskim uvjetima, a na mikro razini fleksibilnost zapošljavanja kao sposobnost tvrtke i zaposlenika za prilagodbu količine rada i radnog vremena, promjenu razine plaća i zadataka zaposlenih.
U Hrvatskoj najviše onih koji rade u smjenama i vikendom
Obilježja Hrvatske s obzirom na fleksibilnost rada su raznovrsna. Velik je udio novozaposlenih koji imaju ugovor na određeno vrijeme, te udio onih koji rade u smjenama i vikendom dok je razmjerno nizak postotak zaposlenih koji pretežno rade navečer i noću. Posebno se čini mala fleksibilnost realnih primanja. Tako P. Bejaković zaključuje da ni teorija ni empirijsko iskustvo ne mogu opravdati ograničenja fleksibilnosti rada, jer njezini pozitivni učinci mogu lako nadmašiti negativne. Najbolja sigurnost (ili zaštita od nezaposlenosti) ostvaruje se vlastitim poboljšavanjem zapošljivosti.
Wall Street Journal, pak, piše da će za napredovanje u poslu ili zapošljavanje u idućoj godini biti potrebni jasna izravna komunikacija, uspješno osobno brendiranje na društvenim mrežama, brza prilagodljivost novim tehnologijama, te sklonost selidbama i davanje ideja kako bi tvrtka napredovala ali i što bi radnik trebao raditi. Brendiranje na društvenim mrežama U Hrvatskoj na žalost još uvijek je, pak, više izuzetak nego pravilo. Seobama su građani sve više skloni, no onih koji će imati ideje što bi mogli i trebali raditi u kompaniji u kojoj se zapošljavanju također je malo.
