Čak i prije epidemije koronavirusa, i posljedične ekonomske krize, vlada Andreja Plenkovića suočila se nizom gospodarskih katastrofa. Prije svega, tu je krah Agrokora, zbog kojeg je Vlada ekspresno donijela novi zakon, ali i totalna propast Uljanik grupe. Sreća u nesreći je taj što je HDZ naslijedio ipak perspektivniju gospodarsku situaciju obzirom na to da je još za Vlade Zorana Milanovića BDP počeo rasti.
„Vlada Andreja Plenkovića imala je sreću što joj je mandat počeo na valu oporavka domaće ekonomije i nastavku rasta europskog i globalnoga gospodarstva“, ističe financijski analitičar Frenki Laušić za Slobodnu.
U takvom okruženju, pokušali su su provesti i neke reforme. Nakon zahvata u poreznom sustavu, smanjenja poreza na dohodak i dobit te ukidanje nekih parafiskalnih nameta, htjeli su i izmjeniti i mirovinski sustav, no pritisnuti prijetnjom referenduma, od toga se odustalo. Odustalo se i od korjenite promijene uređivanja sustava plaća u javnom sektoru.
No sada, kada HDZ ima daleko stabilniju Vladu, reforme koje poželi može mnogo lakše progurati. A Laušić je za Slobodnu i pobrojao koje bi reforme bile nužne.
1. Zauzdavanje rashoda
Kriza će nastaviti krajnje negativno djelovati na deficit državnog proračuna i javni dug i Vlada stoga treba nastaviti sa zauzdavanjem rasta onih rashoda koji nisu „produktivni“, a mjere za pomoć gospodarstvu i održavanju radnih mjesta maksimalno optimizirati sukladno tržišnoj i epidemiološkoj situaciji. Također, treba se nastaviti s poreznim rasterećenjem, ali sukladno prihodovnim mogućnostima proračuna za vrijeme recesije izazvane korona-krizom i karantenskim mjerama u Hrvatskoj i svijetu.
2. Smanjenje nameta
Nova Vlada treba nastaviti s programom administrativnog rasterećenja i smanjivanja parafiskalnih nameta, vodeći računa o tome da ne ugrozi funkcionalnost pojedinih državnih i javnih sustava i institucija i sigurnost poslovanja.
3. Reguliranje rada od kuće
Potrebno je adekvatnije regulirati rad od kuće jer je ova kriza pokazala da postoje nepotrebna administrativno-sigurnosna „opterećenja“. No, sindikati s pravom upozoravaju poslodavce da i za njih postoje opasnosti ako olako shvate redefiniranje ovog radnog instituta, pogotovo kada je u pitanju odgovornost poslodavaca za radnika u vrijeme „službenog radnog vremena“. Stoga se ovom redefiniranju treba pristupiti pažljivo, kako pretjeranom deregulacijom ne bi, bili u stvari ugroženi minimalni interesi poslodavaca.
4. Spajanje bolnica
Iako je za vrijeme epidemije otežano provoditi funkcionalno spajanje bolnica, na tome treba snažnije raditi kako bi se povećala kvaliteta usluga zdravstvenog sustava, a ograničio rast troškova. Jednako tako treba pojačati centralizaciju javne nabave u zdravstvu, kao i u ostalim državnim i javnim sustavima. Potrebno je reformirati primarnu zdravstvenu zaštitu, koja bi na sebe trebala preuzeti najveći dio rješavanja zdravstvenih problema, a ne da se ponajviše liječimo na hitnoj pomoći i po bolnicama. Jednako je tako potrebno institucionalno ojačati domove zdravlja, ali i konačno modernije kategorizirati i akreditirati bolnice, kako bi se kreirali centri izvrsnosti.
5. Sustav plaća
Vlada i Hrvatski sabor trebaju donijeti novi sustav određivanja plaća u javnim i državnim službama.
6. Javna poduzeća
Restrukturiranje velikih državnih poduzeća treba biti pojačano provedeno, kao i privatizacija svih nestrateških tvrtki, uključujući HPB, Podravku, Đuru Đakovića i druge slične tvrtke, a manjinske udjele u HEP-u i HP-u prodati putem inicijalne javne ponude dionica na tržištu kapitala. U tijeku je procesa traženja strateškog partnera za Croatia Airlines, kao i sanacije te kompanije, iako je prije šest godina bilo rečeno da idućih 10 godina CA neće smjeti ići u sanaciju (nakon tadašnje sanacije). To sve govori o kvaliteti restrukturiranja domaćih javnih poduzeća. Država je nastavila s tradicijom izdavanja jamstava brodograđevnim kompanijama, i privatnim i državnim i privatno-državnim partnerstvima – postoji više od 35 milijardi razloga da ovog puta budemo pametniji s nadzorom. Toliko smo kuna, naime, do sada platili na ime državnih jamstava za brodogradnju.
7. Digitalizacija
Potrebno je znatno pojačati stupanj digitalizacije državnih i javnih servisa, te na digitalnoj razini okrupniti različite pružatelje javnih i državnih IT usluga.
8. EU fondovi
Mora se pojačati provođenje ugovorenih projekata iz perspektive fondova EU 2014. - 2020., koje se provodi do 2023. Jednako tako prioritet mora biti priprema za financijsku EU perspektivu 2020. - 2027., a posebna pažnja se treba obratiti na ugovaranje i provedbu digitalne i zelene projekte u okviru Plana oporavka EU, iz kojeg je za Hrvatsku inicijalno predložena alokacija u iznosu od 10 milijardi eura.
9. Usvajanje eura
Proces usvajanja eura i provođenja svih operativnih poteza u tom smislu mora ostati prioritet iduće Vlade.
10. Lokalna samouprava
Iako je jasno da Vlada neće ići na smanjivanje broja županija, bilo bi poželjno da onda makar agresivnije krenu u smanjivanje broja općina tako da sustav bude politički i ekonomski funkcionalniji.
11. Efikasnije pravosuđe
Bez efikasnog pravosuđa nema ni pravne države, odnosno države koja bi jamčila svojim građanima poštivanje zakonskih propisa. Bez efikasnog pravosuđa nema ni kvalitetno regulirane tržišne ekonomije. Prethodne dvije Vlade SDP-a i HDZ-a su napravile promjene i korake u pravim smjerovima, ali je to bilo nedovoljno. Kada se već krenulo u nove izmjene Ovršnog zakona, ovog puta treba više paziti i na provedbene, a ne samo na „teoretske“ mjere kojima će se štititi interesi vjerovnika i dužnika.
12. Mirovinska reforma
Iduća Vlada mora pronaći način da vrati u život "Plenkovićevu" mirovinsku reformu.
13. Socijalna pomoć/sređivanje zemljišnih knjiga
Treba povećati iznos socijalne pomoći od 800 kuna za radnosposobnog samca - neke velike stranke su već najavile udvostručenje tog iznosa. Socijalna pomoć treba biti znatno bolje „ciljana“, a u tom kontekstu, i ne samo tom, potrebno je uspostaviti prihodovno-imovinske registre i cenzuse, a to nije moguće bez dovršetka projekta usklađivanja zemljišno-katastarskih knjiga.
