Zato bi ovih dana na snagu trebao stupiti Zakon o održivom gospodarenju otpadom, u koji su uvrštene izmjene koje bi, nadaju se u MUP-u, mogle "preventivno djelovati na nelegalan otkup sirovine". Novi zakon tako nalaže da je trgovac otpadom dužan zatražiti na uvid osobni identifikacijski dokument osobe od koje otkupljuje otpad, te dokaz o porijeklu otpada, odnosno izjavu o vlasništvu otpada, bez čega otpad ne smije otkupiti.
Također, trgovac je dužan zaprimanje otpada snimati videonadzorom, te videosnimku potom čuvati najmanje mjesec dana, piše Novi list.
Ako se pak prodajom otpada ostvari mjesečni prihod veći od polovine minimalne plaće u Republici Hrvatskoj, takva se prodaja smatra obavljanjem djelatnosti trgovanja otpadom, za što trebaju posebne dozvole. Time se djelomično dodatno ograničila prodaja za 'vlastite potrebe', što će se, međutim, nesumnjivo odraziti i na one koji do nešto kuna pokušavaju doći tek prikupljanjem starog otpada koji nikome ne treba.
Inače, list je objavio cjenik sirovina: kilogram bakra se tako prodaje po 30 do 34 kune (ovisno je li riječ o čistoj oguljenoj žici ili cijevima ili komadima), kilogram mesinga plaća se 17 kuna, kilogram bronce 23 kune , kilogram aluminijskih profila plaća se oko 7 kuna, kilogram olova 5 kuna, a kilogram željeza od 1 do 1,5 kuna.
