Hrvatska Vlada do kraja travnja mora Europskoj komisiji dostaviti paket reformi kojima bi se trebale smanjiti kronične makroekonomske neravnoteže. On uključuje i reformu mirovinskog sustava koja prema prvim pokazateljima iz Banskih dvora upućuje na to da će ići u restriktivnom smjeru.
Tako se može očekivati ranije povećanje radnog vijeka na 67 godina, daljnje zaoštravanje kriterija za odlazak u prijevremenu mirovinu, brži tempo izjednačavanja životne dobi za odlazak u mirovinu za muškarce i žene te sužavanje pogodnosti za stjecanje beneficiranog staža.
Prema važećem zakonu, sa 67 godina u punu mirovinu išlo bi se od 2038. godine, a prema novim pravilima, rok za podizanje dobne granice pomaknuo bi se na 2030. godinu čime dulji radni vijek zahvaća one rođene poslije 1965. godine. Prijelazno razdoblje za muškarce moglo bi početi 2026., otkada bi se radni vijek povećavao svake godine za šest mjeseci.
Istodobno bi se ubrzala dinamika izjednačavanja mirovinskih uvjeta za žene i muškarce. Trenutačno muškarci trebaju doživjeti 65 godina za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu dok žene za ostvarivanje toga prava u 2017. godini trebaju napuniti 61 godinu i devet mjeseci. Postojećom dinamikom izjednačavanje bi se postiglo 2030. godine.
U prijevremenu tek sa 62, ali s 30 % manjom mirovinom
Kako se predviđa ranije povećanje radnog vijeka na 67 godina, ubrzat će se i izjednačavanje uvjeta muškaraca i žena. Tako će se ubuduće radni vijek ženama svake godine povećavati za šest mjeseci da bi se do 2026. izjednačio s radnim vijekom muškaraca, piše Tportal.
U prijevremenu mirovinu od 2030. po novom će se moći tek sa 62 godine, što obuhvaća i muškarce i žene, a i jedni i drugi morat će imati 35 godina staža.
Odlazak u prijevremenu mirovinu više će se i penalizirati pa se tako mirovina neće više smanjivati za od 1,2 do 4,08 posto godišnje već će se postotak smanjenja povećati na razinu s usporedivim zemljama Europske unije u kojima se kreće od 3,6 do 7,5 posto po godini ranijeg umirovljenja. To znači da bi se maksimalni postotak smanjenja mogao popeti na više od 30 posto.
U prijevremenu mirovinu bez kaznenog umanjenja mogli bi ići samo radnici koji napune 41 godinu staža i 61 godinu života.
Kad je riječ o zanimanjima s benificiranim radnim stažom, u Hrvatskoj ih je trenutačno stotinjak, no EU traži da ih se još reducira. Jedno od rješenja za primjerice vojnike i policajce jest da se beneficirani radni staž zamijeni profesionalnom mirovinom, pri čemu bi se utvrdilo do koje godine života je moguće raditi neki posao.
