Na razgovor o spašavanju dužnika u švicarskim francima u Ministarstvo financija u četvrtak popodne napokon su stigle i "velike ribe". S odmora su se vratili predsjednici i članovi uprava banaka, a pridružio im se i guverner HNB-a Željko Rohatinski .
Na tom sastanku navodno je dogovoren model spašavanja dužnika, koji se razlikuje od onoga što je tražila Vlada. Kako doznaje Jutarnji list, plan ima pet koraka ili pet važnih elemenata. U prvom koraku banke smanjuju kamate na kredite u švicarskim francima, i to će se dogoditi jako brzo. Još će ovih dana trajati natezanje o veličini tog smanjenja, jer su u igri opcije od 0,5 do 1,5 postotnih bodova, no vjeruje se da će se na kraju dogovoriti za razinu od oko jednog postotnog poena, što znači da će kamata od, recimo, 5,5 posto pasti na 4,5 posto.
Drugi korak je uvođenje bankama poreza na aktivu na kredite u švicarskim francima, a koliki će taj porez biti također još nije definirano. Premijerkin ekonomski savjetnik Željko Lovrinčević ovih je dana medijima govorio kako bi on mogao biti od dva do tri posto. Hoće li on vrijediti i za aktivu na kredite u švicarcima za gospodarstvo, nije poznato. Prihodi od tog poreza neće ići u proračun i koristiti se za sve što državi ustreba, a time će biti ispoštivani i uvjeti EU da se ne smiju uvoditi opći nego samo namjenski porezi.
Pomoć samo najugroženijima
U trećem koraku donijeli bi se kriteriji za pomoć ugroženim dužnicima. Kako sada stvari stoje, na pomoć mogu računati dužnici koji su digli najviše sto tisuća eura kredita, na rok od najmanje 20 godina, i koji su tim novcem kupili prvu nekretninu. Uvjet je i da svoj kvadrat nisu platili više od 1.900 ili možda 2.000 eura. Taj model bi obuhvatio dvadesetak ili tridesetak tisuća dužnika, a ne njih sedamdesetak tisuća koliko ih ima stambene kredite u švicarcima.
Dakle, dužnici koji ispunjavaju socijalne kriterije svoje bi kredite otplaćivali prema tečaju švicarskog franka od najvjerojatnije 6 kuna, a ne 5,8 kuna kako je tražila Vlada. Razliku bi im djelomice nadomjestile same banke preko već spomenutog poreza na aktivu, a dijelom bi se ona knjižila kao dug u tzv. balon varijanti. Mana modela jest da će dužnici koji pristanu na takav model svoje rate kredita plaćati prema tečaju franka od 6 kuna i ako on padne ispod te vrijednosti, a plaćat će ih po tom tečaju sve dok ne pokriju akumulirani dug iz vremena višeg tečaja.
Četvrta važna točka modela jest da se svima koji ne ispunjavaju socijalne kriterije također omogući olakšanje u otplati kredita fiksiranjem tečaja, no njima će se sva razlika u tečaju knjižiti kao dug, naravno, uz kamatu, i platit će je na kraju otplate.
Peta stvar je da će svi ti modeli biti uneseni u novi zakon koji bi jednako vrijedio za valutne klauzule u švicarskim francima, kao i za one u drugoj valuti. To znači da, ako jednog dana i euro skoči iznad podnošljivih razina, dužnici s kreditima u eurima također mogu računati na fiksirani tečaj i pomoć države u otplati.
Sve su ovo samo ideje koje se još razrađuju, no na njihovu tragu vjerojatno će biti i konačno rješenje.
Prema informacija koji su objavili neki mediji, sastanak bankara i predstavnika Vlade nastavit će se u petak ujutro u Ministarstvu financija.
Vezani članci:
arti-201108110025006 arti-201108080210006 arti-201108080693006 arti-201108080203006 arti-201108090668006
