Može li nas Vlada spasiti od inflacije?

HNB je zabrinut, a analitičari banaka upozoravaju da najveći inflatorni udar slijedi u 2012. kada se ukine nulta stopa PDV-a i promijeni sustav trošarina.

9.5.2011.
11:29
VOYO logo

Premda istupi guvernera Željka Rohatinskog o zdravlju ekonomije uvijek podignu prašinu, u posljednjem je govoru nakon dugo vremena upozorio na problem inflacije. Postavljajući nekoliko pitanja koja zahtijevaju pozornost, guverner je na prvo mjesto stavio porast opće razine cijena.

Brojke o inflaciji govore da ona ubrzava: sa 1,8 posto u cijeloj 2010. popela se na 2,6 posto u ožujku, a prosječna godišnja stopa porasla je sa 1,1 na 2,1 posto zbog kretanja cijena hrane i goriva na svjetskom tržištu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gospodarstvenike i ekonomske stručnjake koji su se prošli tjedan okupili u Opatiji iznenadilo je upozorenje Rohatinskog da se "ponovno zanemaruje pitanje koncesija na domaću naftu i problemi u sustavu subvencija u poljoprivredi".

Što je točno guverner time mislio, u petak se iz HNB-a nije moglo dobiti pojašnjenje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Rohatinski je upozorio da država ima mehanizme formiranja cijene goriva i visine koncesija da kratkoročno spriječi cjenovni udar, no da ih ne koristi, već krivicu prebacuje na inozemstvo", komentirao je za Poslovni dnevnik stručnjak koji je želio ostati anoniman.

Konsenzus analitičara oko prosječne godišnje inflacije između 2,5 i 3 posto u 2011. u skladu je s očekivanjima HNB-a od 3 posto uz tečaj od 7,4 kune prema euru.

"Očekivanja o inflaciji ugrađuju se u dugoročne kamatne stope, što demotivira investicije i ruši dugoročne stope rasta", objašnjava sugovornik blizak HNB-u, upozoravajući da stoga i Europska središnja banka podiže kamatnjak. Eurozona, primjerice, uz 2,7 posto inflacije bilježi oporavak BDP-a i pozitivne trendove na tržištu rada, dok u Hrvatskoj inflacija ubrzava bez konkretnog oporavka.

Šantić: Puno toga ovisi o državi

Hrvoje Stojić iz Hypo Alpe-Adria banke ne vjeruje da će inflacija eskalirati jer se svjetski indeksi cijena hrane počinju pokazivati stabilizaciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zdeslav Šantić iz SG-Splitske banke smatra da će konačna inflacija ovisiti o (pred)izbornoj godini.

"Puno ovisi o državi i administrativnom određivanju cijena. Vjerujem da će se većina inflatornih pritisaka, poput rasta cijena električne energije i komunalnih usluga, prebaciti na 2012. Tada se uz ostalo može očekivati ukidanje nulte stope PDV-a, promjene u sustavu trošarina i dijela fiskalne konsolidacije, pa i posljedična inflacija od 3,5 posto", prognozira Šantić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Cijene su izuzetno važan signal i umjetno prigušivanje primjereno je za nagle šokove, ali dugoročno se trendovima treba prilagoditi.

Hrvatska će inflaciju kontrolirati održavanjem stabilnog tečaja, a krene li rast cijena naglo uzlaznom putanjom, HNB će učiniti isto što i 2008.: povući dio likvidnosti i aprecirati kunu, što će oslabiti inozemni impuls inflacije. Loša strana takvog poteza je produbljavanje deficita platne bilance, no općenito daleko veću štetu predstavlja inflacija nego deficit.

Osnovna razlika danas u odnosu na 2008., u kojoj je prosječna godišnja inflacija dosegnula 6,1 posto, slabija je potražnja i niža kupovna moć te manja mogućnost prelijevanja cijena na krajnje potrošače.

Vezani članci:

arti-201105050365006 arti-201105060003006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo