Predložene Vladine mjere predviđaju reviziju i djelomično ukidanje kategorija povlaštenih mirovina, postupno usklađivanje zakonske dobi za umirovljenje, kao i penaliziranje prijevremenih odlazaka u mirovinu. Predviđa se i postupni porast izdvajanja u drugi stup, porezne olakšice poslodavcima za treći stup te smanjenje naknada obveznim mirovinskim fondovima.
Očekivano, iz mirovinskih fondova koji upravljaju sa 31,3 milijarde kuna, ključnim drže povećanje izdvajanja u drugi stup.
"Drago nam je napismeno vidjeti namjeru povećavanja izdvajanja u drugi stup, ali je daleko najvažnija provedba", kažu iz AZ obveznog mirovinskog fonda koji upravlja s više od 12 milijardi kuna budućih umirovljenika. Identičan stav dijele i u Raiffeisenu u kojem tu mjeru podržavaju kao "izuzetno značajnu".
Jedan od autora reforme, Predrag Bejaković, koji godinama ponavlja nužnost nastavka reforme, mjere je za Poslovni dnevnik prokomentirao riječima: "Slažem se s napisanim. Ako se to ostvari, kamo sreće. Ljude je važno motivirati da što dulje ostanu u svijetu rada, podizati dob za odlazak u mirovinu i penalizirati ona prijevremena umirovljenja."
Najveća zamjerka, kažu naši sugovornici, u predloženom jest manjak detalja, odnosno "konkretno kada i koliko", a upitno je hoće li porezna oslobađanja uplata u treći stup doista motivirati poslodavce na uplate.
Kad je mirovinski sustav razbijen na tri stupa 1999. ključ reforme bio je - postupno povećavanje izdvajanja za drugi stup. Sve je ostalo na prvom koraku; od 20 posto doprinosa na bruto plaće tri četvrtine se izdvaja u prvi stup (za trenutne umirovljenike), a ostalo za vlastitu mirovinu radnika. Uplaćeni doprinosi pokriju tek 56 posto iznosa mirovina, dok se za preostalih 44 posto svaki mjesec poseže u proračun.
Unatoč načelnoj suglasnosti da su veća izdvajanja u drugi stup neizbježna, svaki pokušaj operacionalizacije pao bi u vodu pred visinom budžetskog deficita (procjena između 14 i 17 mlrd. kuna u 2010.). Prema procjenama, povećavanje izdvajanja jednog postotnog boda više u drugi stup rezultiralo bi s rupom od oko 800 milijuna kuna u prvom.
"Ključ je da se formula povećavanja ugradi u postojeću regulativu, primjerice 1 postotni bod više nakon rasta BDP-a u prethodnoj godini i da to bude nedvojbeno", kaže jedan mirovinac. Kaže da reforma nije mrtva, već da samo nije polučil rezultate koje je mogla. Zaključuje da pogrešno gledanje da je 800 mil. kuna dodatno zaduživanje države.
Prethodni čanci:
arti-201004200088006 arti-201004200829006 arti-201004200606006
