Mirovinski sustav u velikoj krizi, ubrzo neće biti novca za mirovine

To uključuje rupu od 224 trilijuna dolara u šest najvećih mirovinskih sustava: američkom, britanskom, japanskom, nizozemskom, kanadskom i australskom. Kina i Indija čine ostatak.

Do 2050. manjak od 400 trilijuna dolara

Poslodavci su se odmaknuli od mirovina i sada nude planove s definiranim doprinosima, što je kategorija koja uključuje individualne mirovinske računa i čini više od 50 posto globalne mirovinske imovine. To stvara više rizika za pojedince koji se često suočavaju s nedostatkom pristupa dobrim opcijama, navodi se u izvješću.

Tom su jazu doprinijele i dionice i obveznice tijekom prošlog desetljeća.

'Zaista se nalazimo u točki inflekcije', rekao je voditelj financijskih i infrastrukturnih sustava na Svjetskom gospodarskom forumu, Michael Drexler i dodao da je rupa u mirovinskom sustavu ekvivalent klimatskim promjenama.

Rupa u mirovinskim sustavima svake bi se godine do 2050. mogla povećavati za pet posto, kaže Drexler i dodaje da još uvijek ima vremena za poduzeti nešto, ali ako se to ne učini, za 20 ili 30 godina društvo će biti u velikom problemu. Do 2050. bi se tako moglo dogoditi da se u mirovinskom sustavu pojavi rupa od 400 trilijuna dolara. Taj je broj dobiven izračunom novčanih iznosa vlada, poslodavaca i pojedinaca koji bi svakoj osobi trebali osiguravati prihod za mirovinu u iznosu od 70 posto njihovih godišnjih zarada prije napuštanja radnog mjesta.

Taj se jaz produbljuje starenjem svjetske populacije. Očekivani životni vijek je duži. Procjenjuje se da bi pola beba rođenih u SAD-u i Kanadi 2007. godine moglo doživjeti dob od 104 godine, a u Japanu čak 107 godina.

'Još ima nade'

Svjetski gospodarski forum priopćio je da je izračun napravljen na temelju javno dostupnih podataka vladinih programa poput socijalnog osiguranja u SAD-u, pojedinačnih štednji i doprinosa poslodavaca, pod pretpostavkom da ljudi odlaze u mirovinu između 60. i 70. godine.

Vlade mogu olakšati taj teret povećavajući ciljanu dob umirovljenja, a profitiralo bi se i financijskom edukacijom ljudi.

'Negdje u svijetu već postoji puno dobrih rješenja. Samo ih nitko nije stavio na skup. Gotovo da i nema potrebe za nekim novim izumom', kaže Drexler.

Neke zemlje već poduzimaju korake. Nizozemska i Kanada imaju kolektivni mirovinski sustav za planove s definiranim doprinosima. To pomaže pojedincima u udruživanju rizika i snižavanju naknade.

U SAD-u nedostaje oko tri trilijuna dolara svake godine. Te bi se brojke mogle i povećati, u Kini za sedam posto godišnje, a u Indiji za 10 posto na godinu.

'Nadam se da će se nešto poduzeti i to što prije', rekao je Jacques Goulet, predsjednik konzultantske tvrtke Mercer.

'Postoje vlade, tvrtke i poslodavci, te pojedinci. I iskreno, problem je tako velik da je potreban angažman sve te tri skupine kako bi on bio riješen. To je jako važno', dodaje Goulet.