Izmjene Zakona o kreditnim institucijama (ZOKI) i Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK), poručuju iz Ministarstva financija, potaknuti su "teškim položajem građana (potrošača) u kreditnim odnosima s vjerovnicima, posebice u onim kreditnim odnosima kojima rješavaju svoja temeljna egzistencijalna pitanja (stambene potrebe)".
Ukidanjem minusa koji premašuje plaću trebala bi se spriječiti "prekomjerna zaduženost građana slijedom odobrenih prekoračenja po tekućim računima posebice imajući u vidu da je kamata koju banke obračunavaju na minuse po tekućem računu uglavnom tek neznatno niža od zakonski dopuštene maksimalne granice".
"Građani će imati godinu dana prijelaznog perioda (od dana stupanja na snagu zakona) za svođenje minusa po tekućem računu u granice dopuštenog (na razinu prosječnog mjesečnog priljeva)", navodi ministarstvo Slavka Linića.
ZPK će, nastavljaju, štititi građane i kod ugovaranja promjenjive kamatne stope.
Ministar će određivati najviše dopuštene efektivne kamate na stambene kredite
"Uvodi se mogućnost da ministar financija pobliže uredi način definiranja jasnih i poznatih parametara, moguće uzročno-posljedične veze kretanja parametara i visine promjenjive kamatne stope te razdoblja u kojima se razmatra donošenje odluke o korekciji visine kamatne stope", navode u Ministarstvu.
Ministru bi se trebalo omogućiti i da "pravilnikom propiše najvišu dopuštenu efektivnu kamatnu stopu na stambene kredite, kao i metodu izračuna kamata na stambene kredite, čime se stambenim kreditima daje poseban status, a građanima dodatna zaštita od prekomjernog rasta kamatne stope".
Ograničavanje bonusa, uređivanje bankarske tajne
A izmjene ZOKI-ja su u tijeku radi nužnog usklađenja s pravnom stečevinom EU i, između ostaloga, ograničavaju bonuse bankarskim menadžerima.
"Izmjene obuhvaćaju politiku primitaka nositelja ključnih funkcija u kreditnim institucijama koja mora biti u skladu s odgovarajućim i djelotvornim upravljanjem rizicima, a podzakonskim aktima odredit će se da varijabilni primici (bonusi) ne smiju prelaziti 1/4 ukupnih primitaka", navodi Ministarstvo.
Proširuju se i iznimke od bankovne tajne na tri nova slučaja, dodatno uređuje sustav unutarnjih kontrola, uvode pravila za upravljanje u kriznim situacijama i pravila vezana uz stečaj kreditnih institucija, nastavljaju.
Zakonom o kreditnim institucijama pojačat će se i nadzor financijskih konglomerata, suradnja i razmjena informacija s nadzornim tijelima EU i slično, a sve u skladu s Direktivama EU, zaključuju.
Prosječna kamata – 11,99 posto
O izmjenama ZPK-a razgovarali smo i s predsjednikom saborskog Odbora za financije i državni proračun Srđanom Gjurkovićem iz HNS-a, koji navodi da je namjera "pokušaj korekcije visine kamatne stope temeljem određenih parametara, a ne samo tržišnim principima".
Nije namjera ograničavati bankarsko tržište, nego da kamate budu razumne i da se s njima ne može poigravati, dodao je.
"Shvatili smo da je 11,99 posto prosječna kamata na dozvoljeni minus", kazao nam je Gjurković, a to je 0,01 posto manje od zatezne kamate.
Prema podacima dostupnim iz medija, nastavlja, hrvatski građani su u minusu na tekućim računima oko 7,5 milijardi kuna. Naglašava da će se zakoni dodatno moći doraditi nakon što se prezentiraju javnosti sa svim njihovim detaljima.
"No, kamata na minuse na tekućim računima bi trebala proizlaziti iz određene matematike, parametara i njihovih međusobnih odnosa, troškova izvora sredstava, rizika rezervacije, morale bi se kvalitetnije formirati", kaže Gjurković.
Što se tiče sposobnosti građana da ulaze u novi kredit kako bi riješili minuse - jer danas postoje mnogi koji su se na to odlučili zbog već pretjerano teške financijske situacije - Gjurković navodi da je to domena ugovora između banke i građana.
"Država ide naruku građanima, ali odluka o uzimanju bilo kojeg kredita (pa i onog za smanjenje minusa, op.a.) je vezana za rizike vraćanja i to je uvijek odluka onoga tko to uzima na tržištu. Po nama je bilo potrebno razviti svijest građana o zaduživanju, a ne razvijati potrošačko društvo, što je bio slučaj zadnjih godina", zaključuje.
