Naime, svaki radni dan prošle godine 16 ministarstava je na ugovore o djelu trošilo gotovo 380 tisuća kuna, a kriznu 2010. godinu su ministarstva zaključila s gotovo 100 milijuna kuna potrošenih na isplate po ugovorima o djelu.
Na intelektualne i ostale usluge najviše je potrošilo Ministarstvo pravosuđa, gotovo 20 milijuna kuna, dok je najmanji trošak zabilježilo Ministarstvo uprave (nešto manje od 300.000 kuna), otkriva Jutarnji list.
'Kvaka' je u tome da se za pregovore s Europskom unijom pokazala potreba za specifičnim profilom kadrova pa su 'zapošljavani' novi, budući da u trenutačnoj strukturi javnih službenika njih gotovo 70 posto ima srednju stručnu spremu, a tek svaki četvrti visoku. Zato je lani 16 ministarstava potpisalo više od 4.000 ugovora o djelu, piše list.
Dokaz u prilog tezi o prikrivenom zapošljavanju kroz ugovore o djelu jest i procjena upućenih da se gotovo trećina svih ugovora o djelu potpisuje ili na 12 mjeseci ili u kontinuitetu traje cijelu godinu.
A čak i tamo gdje su administrativni kapaciteti donekle popunjeni, insajderi otkrivaju cijeli niz nelogičnosti u kadroviranju: oni koji znaju raditi na računalu nemaju gotovo nikakva iskustva i nisu samostalni u radu, već trebaju pomoć starijih i iskusnijih koji, pak, računalo znaju samo uključiti!
Iako je Vlada je u Programu gospodarskog oporavka naznačila da pet posto zaposlenih u javnim službama mora otići, to je samo mrtvo slovo na papiru. Štoviše, koliko su ministarstva 'uštedjela' na plaćama zbog zabrane zapošljavanja, toliko su potrošila na tzv. intelektualne usluge preko ugovora o djelu.
Vezani članci:
arti-201106200419006 arti-201103080262006 arti-201102280733006 arti-201101250055006 arti-201102210967006
