Ocekivanja Vlade, Grcic je potkrijepio indeksom poslovnog ciklusa Ekonomskog instituta koji najavljuje mogucnost gospodarskog rasta u prvom kvartalu.
"Mogucnost da se zbog ovih svih pozitivnih pokazatelja, u prvom kvartalu 2014. godine dogodi gospodarski rast, pozitivna stopa BDP-a. Svi se tome nadamo i iscekujemo te sluzbene podatke za desetak do 15 dana pa cemo vidjeti koliko ce to iznositi", rekao je Grcic.
Prema podacima FINA-e cijela 2013. obiljezena je pozitivnim trendovima u gospodarstvu. Investicije su povecane 14 posto, s 32 na 37 milijardi kuna u 2013. najvise zbog malih poduzetnika. I dalje je problem visoka zaduzenost koja je oko 227 milijardi, najveca u gradevinarstvu gdje je 30 posto svih dugova prema bankama. Grcic istice da je zaduzenost izuzeta iz pozitivnih pomaka 2013., no i taj se poslovni sektor, kaze, polako razduzuje kod banaka, kao i stanovistvo.
Istodobno, napominje da su prihodi ukupno 102.000 poduzeca veci 10,4 milijardi kuna u odnosu na lanjsko razdoblje. Najvise su rasli u energetici i turizmu. Ukupan broj zaposlenih u realnom sektoru s 808 tisuca porastao je na 831 tisucu. Povecan je i temeljni kapital tvrtki, za oko 4,1 posto ili 12 i pol milijardi kuna, sto je za Grcica jasan znak.
"Vrlo je bitno da raste kapitaliziranost hrvatskih poduzeca. I to je pokazatelj da kriza pomalo jenjava", kaze Grcic.
Sezonski, ali i utjecaj pozitivnih pomaka, posebno u industriji, donio je prvi put od 2008. smanjenje broja nezaposlenih za brojku od 1.149 na godisnjoj razini. Na zavodu je trenutno 347 800 ljudi, dok ih je lanjskog travnja bilo 355 tisuca.
Neke stvari se odvijaju u pozitivnom smjeru
No, ekonomski pokazatelji daju razloga za zadovoljstvo, oprezno porucuje Grcic.
"Svi ovi pozitivni pokazatelji dobar su argument i nama u Hrvatskoj vladi, da su, unatoc svim kritikama koje dolaze sa mnogih strana, rezultati u gospodarstvu ipak tu. Neke stvari se odvijaju u pozitivnom smjeru, to je dobar znak, ali mi i daje gajimo nuzni oprez", porucuje Grcic.
Jer kako dodaje, uz sve ove pozitivne trendove u privatnom sektoru, vazno je na koji nacin ce javni sektor i potrosnja utjecati na BDP u iducem kvartalu kada Vlada ocekuje odgovor Europske komisije o dosad poduzetom i planovima za smanjenje deficita. Ipak, istice da fiskalna konsolidacija do kraja godine nece bitnije utjecati na BDP kao ni na javnu potrosnju, koja je rasla preko 4 posto u odnosu na lani.
"To su ovih dana i duznosnici Komisije vrlo jasni rekli, korekcije BDP-a za Hrvatsku, ove prosle proljetne su se dogodile upravo zbog cinjenice da Hrvatsku ocekuje ozbiljan proces fiskalne konsolidacije. Zato mi imamo i taj nuzan oprez za ostatak godine. No kazem, nadamo se da ce privatni sektor uciniti sve sto moze da se nastavi taj pozitivni trend", kazao je Grcic.
Reforme ne stoje vec idu dalje
Od Bruxellesa vladajuci ocekuju pozitivan odgovor da idu u dobrom smjeru - fiskalna konsolidacija i ubrzane reforme. Kriticarima Grcic porucuje da reforme ne stoje, vec idu dalje. Intenzivno se radi i na zakonskom rjesenju za vise od 300.00 prezaduzenih gradana, posebno socijalno ugrozene.
