Nakon što je prošlog ljeta za predsjednika Uprave Ine umjesto Tomislava Dragičevića došao Laslo Gestzi i nakon što je MOL preuzeo upravljačka prava, Mađari su ukinuli više od 30 direktorskih mjesta. Inini šefovi tada su raspoređeni na druge pozicije te su im isplaćene milijunske otpremnine.
Mađari su tada procijenili da im je jeftinije isplatiti otpremnine direktorima nego i dalje držati glomazni upravljački aparat. Smetalo im je i to što ih je većina došla na pozicije po političkim, a ne stručnim kriterijima, piše Jutarnji list.
U Ini ne žele otkriti koliko je ljudi tada dobilo milijunske otpremnine, niti koliko im je isplaćeno novca jer te podatke drže poslovnom tajnom.
Ono što je sigurno je da je najveća otpremnina isplaćena Tomislavu Dragičeviću - gotovo 6,8 milijuna kuna u bruto iznosu! Iako se može govoriti o moralnosti ovako visoke otpremnine, ne treba sumnjati da je isplata u skladu sa zakonom.
Nakon smjene s čelnog mjesta Mađari su Dragičevića i Jozu Petrovića, još jednu dugogodišnju alfu i omegu tvrtke, u potpunosti marginalizirali. Imenovali su skupinu izvršnih direktora koji zapravo vode Inu s hrvatske strane. Njihovim marginaliziranjem željeli su spriječiti daljnje političke pritiske. Naime, Dragičevića se smatralo predstavnikom struje nekadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića i HNS-a, a Petrovića čovjekom bivšeg premijera Ive Sanadera.
U Hrvatskoj zasad ne postoje porezne ili zakonske odredbe kojima bi se ograničavala visina otpremnina. U Sloveniji je na snazi zakon po kojem se sve otpremnine iznad 75.000 eura oporezuje stopom od 90 posto. Zakon je donesen nakon što su tri direktora Nove Ljubljanske banke primili 2,5 milijuna eura otpremnine.
Prethodni članci:
arti-201005190071006 arti-201005190661006
