"Dobri gospodarski pokazatelji u drugoj polovici godine, i s obzirom na rast od 2,7 posto u prvoj polovici godine, dovode do rasta prihodovne strane proračuna za 1,5 milijardi kuna", kazao je državni tajnik Ministarstva financija Željko Tufekčić.
Tom povećanju, kako je kazao, najveći doprinos dali su prihodi od poreza na dobit, u visini od 1,2 milijarde kuna kao rezultat boljeg poslovanja poduzeća tijekom 2015. Značajnije su povećani i prihodi od trošarina, za 725 milijuna kuna, te prihodi od imovine, temeljem povećanih uplata javnih poduzeća u državnom vlasništvu, ponajviše od HEP-a u visini od oko 600 milijuna kuna.
Na strani rashoda najveće uštede, kako navodi, ostvarene su na kategorijama financijskih rashoda (kamata), naknada građanima i kućanstvima, pomoći i kapitalnim rashodima.
'Proračunska renesansa'
Branko Grčić (SDP) ustvrdio je da je povećanje prihoda od poreza na dobit u visini od 1,2 milijarde kuna dokaz da je 'njegova' Vlada učinila dobar posao te da bi nagradu koju je jučer dobio ministar financija Zdravko Marić zbog rasta BDP-a trebao podijeliti s Borisom Lalovcem, bivšim ministrom financija u SDP-ovoj Vladi.
Grčićev stranački kolega Gordan Maras nazvao je rebalans "proračunskom renesansom". "Imamo na djelu proračunsku renesansu, odnosno smanjenje deficita", rekao je Maras te dodao da bi rasterećenje poduzetnika u poreznoj reformi moglo biti i veće apeliravši na Vladu da poveća subvencije poduzetnicima koje su u ovoj godini realizirane u iznosi od 50 posto planiranih.
Upitao je i nije li razlog većih prihoda od trošarina, za 315 milijuna kuna, to što su građani više pušili cigarete, zbog krize vlasti, odnosno raspada bivše vlade i neslaganja između Mosta i HDZ-a.
Anton Kliman (HDZ) odgovorio je da se dio subvencija poduzetnicima nije ni mogao iskoristiti zbog visokih kriterija postavljenih u natječajima za EU fondove.
Smanjenje rashoda za indeksaciju mirovina
Grčić je kazao i da u rebalansu najviše 'bode oči' smanjenje rashoda za indeksaciju mirovina, koje su već pale ispod 40 posto prosječne plaće te je predložio da se ubuduće vodi računa o prevladavanju tog jaza kroz dodatne kriterije za usklađivanje mirovina.
Prijedlogom rebalansa ukupni bi prihodi proračuna iznosili 116,37 milijardi kuna, što je 1,45 milijardi kuna ili 1,3 posto više nego je prvotno bilo planirano, dok se ukupni rashodi smanjuju za 684,6 milijuna kuna, na 121,72 milijarde kuna. Tako bi manjak državnog proračuna iznosio 5,35 milijardi kuna ili 1,6 posto BDP-a (prema nacionalnoj metodologiji), što je u odnosu na prvotni plan smanjenje za 2,1 milijardu kuna ili 0,6 postotnih bodova BDP-a.
