U Hypo banci navode da pad BDP-a očekuju zbog fiskalne konsolidacije u koju smo ušli zbog 'Procedure Prekomjernog Deficita' (EDP) te zbog razduživanja privatnog sektora i rasta nezaposlenosti.
"Osobna potrošnja bit će, naime, pogođena postepenom fiskalnom prilagodbom, primjerice, racionalizacijom dijela socijalnih prava, restrukturiranjem poduzeća, koje se i dalje značajno provodi kroz dodatna otpuštanja, ali i razduživanjem stanovništva. Nadalje, bankarsko kreditiranje bit će ograničeno produljenim predstečajnim nagodbama, skupljim zaduživanjem uslijed pritisaka po kreditni rejting, regulatornim neizvjesnostima te općenito slabljenjem apetita za investicije u dužničke instrumente tržišta u nastajanju", navodi se u analizi.
U Hypo banci navode kako bi kao mjere trebalo provesti snažnime reforme, "uključujući onu prilagodbe cijena i plaća, reorganizaciju administracije, poboljšane uvjete rješavanja nenaplativih plasmana, itd., a sve s ciljem izbjegavanja dužeg razdoblja negativnog jaza gospodarske aktivnosti i visoke nezaposlenosti". "Stoga smatramo da je potrebna interna devalvacija poput one provedene u perifernim članicama euro zone, kako bi se troškovi rada uskladili sa produktivnošću, te kako bi se povećao doprinos neto izvoza i osigurala dugotrajna konkurentnost", navodi se u analizi.
Što se tiče kretanja godišnje stope inflacije, u 2014. se očekuje da će ona biti na granici s deflacijom sve do jeseni, nakon čega se očekuje postepeni rast prema 2 posto do kraja godine.
"Iako razduživanje privatnog sektora, rast nezaposlenosti te fiskalna konsolidacija nastavljaju 'hladiti' domaću potražnju, očekujemo blagi oporavak uvoza zbog stabilizacije investicija te daljnjih konkurentskih pritisaka po ulasku u EU. Konačno, u 2014. vidimo deficit robne bilance na oko 16 posto BDP-a, ili nešto više nego lani", navodi se u analizi, ali i napominje da "financijska konstrukcija platne bilance ostaje slaba s obzirom na izostanak inozemnih izravnih investicija, inozemno razduživanje te oslanjanje na portfeljne investicije".
Na kraju, ove godine se očekuje nešto viši prosječni tečaj EUR/HRK uslijed dodatnih pogoršanja u trendovima robne razmjene, rezervacija banaka, fiskalnih rizika, ali i monetarnog opuštanja HNB-a. "No, svejedno očekujemo da HNB neće dozvoliti pojačane deprecijacijske pritiske na kunu, koje bi mogla ograničiti intervencijama, ali i u slučaju potrebe i povećanjem obveznih rezervi banaka, strožim pravilima rezerviranja ili nekom vrstom kapitalnih kontrola", navodi se u analizi.
