Loš početak godine za T-HT: Pad prihoda i dobiti

Nakon značajnog pada dobiti i prihoda u 2010. godini, Hrvatski telekom nastavlja s negativnim trendom.

28.4.2011.
11:04
VOYO logo

Rezultati poslovanja Hrvatskog telekoma u prvom kvartalu ne donose dobre vijesti za dioničare najvećeg hrvatskog pružatelja telekomunikacijskih usluga. HT-u je u prva tri mjeseca 2011. neto dobit pala za čak 8,5 posto.

Prihodi su se smanjili za 2,5%, na 1,894 milijarde kuna ili 256 milijuna eura.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za usporedbu, u prvom tromjesečju 2010. iznosili su 49 milijuna kuna više, odnosno 1,943 milijarde kuna (263 milijuna eura).

Prihodi su zabilježili još veći pad, od 6 posto, ako se isključi prihod Combisa, koji je HT preuzeo prošle godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neto dobit pala je za 8,5 posto, na 351 milijun kuna (47 milijuna eura), a EBITDA za 6,4 posto, stoji u priopćenju T-HT-a, u kojem se još napominje da će se Glavna skupština kompanije 4. svibnja izjasniti o predloženoj dividendi od 22,76 kuna po dionici.

Podsjetimo, T-HT je u 2010. godini zabilježio pad neto dobiti od gotovo 9,5 posto (1,83 milijarde kuna), dok je prihod pao za 1,7 posto.

I dalje lider

U priopćenju s rezultatima se navode i podaci o tržištu u prva tri mjeseca, pa T-HT navodi kako je telekomunikacijsko tržište zabilježilo porast širokopojasnih usluga i TV-a, dok je uporaba nepokretne telefonije bila u kontinuiranom padu u skladu s očekivanjima i svjetskim trendovima.

Pad u mobilnim komunikacijama objašnjava se zasićenošću tržišta i učincima recesije (smanjena kupovna moć potrošača i porez na usluge u pokretnoj mreži nametnut u kolovozu 2009.). HT procjenjuje da je zasićenost tržišta mobilnih komunikacija čak 145 posto, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku broj minuta razgovora u mobilnim mrežama prošle se godine smanjio za 0,2 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

T-HT navodi da i dalje drži vodeći položaj na tržištu u svim segmentima, dakle i u mobilnoj i u fiksnoj telefoniji, te u pružanju internetskih usluga.

U rezultatima se navodi još i podatak da je oko 44 posto hrvatskih kućanstava na internet spojeno putem širokopojasnog priključka, što znači da još postoji značajan prostor za rast, s obzirom da je prosjek u Zapadnoj Europi veći od 55 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vezani članci:

arti-201102140373006 arti-201101110155006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo