Zbog ulaska Hrvatske u Proceduru prekomjernog deficita, sljedeće godine čekaju nas izgleda novi rezovi i rast PDV- a. Najavio je to ministar financija Slavko Linić na današnjoj konferenciji za novinare objašnjavajući na koji način Hrvatska misli smanjiti deficit s pet na za Europsku komisiju prihvatljivih tri posto BDP-a.
"Znamo da nisu lagani trenuci pred nama", priznao je Linić dok je objašnjavao u kakvoj se situaciji nalazi Hrvatska. "Samo nekoliko nas pojedinaca shvaćamo gdje smo."
'Hrvatska je davno došla pred zid'
Dva su problema, naime, s kojima se suočava Hrvatska, a koji otežavaju proces smanjenja deficita i smanjenja duga opće države koji doseže razinu od 55,5 posto BDP-a: to što nema gospodarskog rasta, te borba s novim rashodima koje donosi članstvo u Europskoj uniju u iznosu od najmanje 4,5 milijardi kuna. Kako je sasvim sigurno da Hrvatska ulazi u proceduru prekomjernog deficita, tek ostaje vidjeti što će Europska komisija predložiti da se deficit smanji na tri posto, odnosno kakve nas mjere sljedeće godine čekaju.
U razgovoru s novinarima ministar financija Slavko Linić najavio je kako u obzir dolaze i povećanje PDV-a (nije precizirao radi li se o općoj stopi PDV-a), porez na nekretnine, te rezanje plaća i otpuštanja. "I rezati se mora, i PDV!", poručio je Linić ističući kako je Hrvatska došla pred zid već davno te da se sada "borimo da shvatimo gdje smo". Svi su za reforme, ocijenio je Linić, samo da se njih ne dira. "Cijela javnost se uključuje u navijačku utakmicu kako da ništa ne diramo. To samo pokazuje gdje je Hrvatska", kaže ministar financija dajući za primjer ukidanje poticaja na stambenu štednju.
Bankarima poručio: Neću!
Na opetovane kritike banaka zbog predloženih izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, Linić je bankarima poručio: "Neću mijenjati prijedlog Zakona! Koliko su banke glasne, jasno pokazuje koliko su odgovorne za ovu situaciju", kazao je Linić te im poručio neka idu na Ustavni sud kao što su i najavile ili neka u Parlamentu nađu neku stranku koja će zastupati njihove interese.
Pod budnim okom EU
Podsjetimo, prema danas objavljenim podacima statističkih ureda, u Hrvatskoj je manjak konsolidirane opće države u 2012. iznosio 16,35 milijardi kuna, ili pet posto BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države iznosio 183,27 milijardi kuna, ili 55,5 posto BDP-a.
Ti podaci pokazuju da će Hrvatska uskoro ući u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), mehanizam EU osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod tri, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.
Procedura prekomjernog deficita (Excessive Deficit Procedure EDP) korektivni je instrument EU kojim se prate članice s povećanim rizikom od pogoršanja fiskalne situacije i određuju mjere koje te zemlje moraju provesti kako bi uravnotežile javne financije i spriječile fiskalne poteškoće. Ta procedura započinje kad deficit proračuna opće države poraste iznad tri posto BDP-a, kad postoji i sama opasnost da bi se to moglo dogoditi ili kad dug opće države premaši 60 posto BDP-a.
Zemlje koje uđu u EDP imaju šest mjeseci, odnosno tri mjeseca u slučajevima posebno snažnog probijanja referentnih vrijednosti, za postupanje po konkretnim mjerama koje su predložene za smanjenje deficita i/ili duga.
U prvoj etapi Bruxelles neće od Zagreba izravno tražiti, na primjer, povećanje poreza, kresanje plaća ili socijalnih prava. Preporuke će biti općenitije. Hrvatske će vlasti same trebati odrediti koje će proračunske troškove smanjiti i za koliko, te čime će dodatno napuniti državnu blagajnu.
Tri godine nadzora
Europska komisija će od Hrvatske tražiti da državne financije u propisane okvire vrati u sljedeće tri godine, dakle do kraja 2016. Cijelo to vrijeme Bruxelles će pažljivo i strogo nadzirati što rade hrvatske vlasti. Lažiranja gospodarskih pokazatelja više neće biti, a ni skrivenih minusa u proračunu, piše HRT.
Ako reforme daju rezultate, Hrvatska će za tri godine biti oslobođena tog dodatnog nadzora. Ako ne, Unija će joj zaprijetiti uskraćivanjem novca iz razvojnih fondova.
Hrvatska bi već u studenome i prosincu od Europske komisije mogla dobiti mišljenje i preporuke o nacionalnoj ekonomskoj politici.
