Ministar financija Slavko Linić pojasnio je cilj odlaska u SAD od 10. do 12. ovog mjeseca. Tada je u Washingtonu redovna godišnja skupština Svjetske banke i MMF-a, i to je razlog da u Washington odlazi i delegacija Ministarstva financija.
U Washingtonu će se, kazao je Linić, sastati s čelnicima Svjetske banke i MMF-a, te s novim voditeljem misije MMF-a za Hrvatsku te dogovoriti plan aktivnosti za 2014. godinu. Na skupštini će biti prisutni i bankari iz cijelog svijeta pa će posjet, ističe ministar financija, koristiti i za susrete s bankarima i financijskim investitorima.
Ministar financija dao službene brojke za 2013.
Linić se osvrnuo i kako, kako je kazao, "niz kontradiktornih izvješća o financijama za 2013. godinu". A evo brojki koje iznosi ministar financija:
"Od 1.1. do 30.9. imali smo 79,6 milijardi kuna prihoda što je, kad uspoređujemo s prethodnim razdobljem, oko dva posto manje, a kad uspoređujemo s cijelom ovom godinom, onda umjesto 75 posto, imamo 70,7 posto ostvarenje tih prihoda. Kad promatramo rashode, govorimo o 92,9 milijardi, odnosno 75 posto. To znači da se rashodi ostvaruju po predviđenoj dinamici", kazao je Linić.
Deficit je narastao, pak, objašnjava Linić, zbog sanacije zdravstvenog sustava na koju je otišlo 3,3 milijarde kuna. Izgubilo se i na porezu na dobit, i to milijardu i 500 milijuna kuna, a Linić je taj iznos nazvao "Vladina potpora posrnulom gospodarstvu i privatnim firmama".
U rebalans se ide zbog sanacije stanja u zdravstvu
Prema tome, umiruje Linić, "u tom dijelu nema nikakvih iznenađenja i deficit veći od 13 milijardi kuna ne bi trebao biti". "Rebalans proračuna jest potreban, ali će se on dogoditi zbog 3,3 milijarde kuna za sanaciju zdravstva", objašnjava Linić.
//www.youtube.com/embed/v6vknD3tBds
Na novinarsko pitanje o problemima u privatnom sektoru, Linić oštro odgovara: "7,8 milijardi smo im dali iz državnog proračuna kroz razne poticaje. Zašto se onda privatno gospodarstvo ne razvija? Stalno se priča o tome kako je država skupa, a mi se i dalje bavimo pitanjima hoće li oni ili neće plaćati porez. Zašto bi za privatni sektor nakon toliko poticaja odgovor morala davati Vlada? 2,5 milijardi koje ćemo povlačiti iz fondova idu u privatni sektor i zašto se onda on ne razvija, to je pitanje na koje odgovor želi i Vlada", odbrusio je Linić podsjećajući kako je ova Vlada smanjila nelikvidnost za više od deset milijardi kuna, odnosno s 45 milijardi na 34,6 milijardi.
"Što još treba napraviti da se gospodarstvo počne baviti sobom, a ne politikom", pitao je.
Linić je poručio i kako za ovu godinu više nema zaduživanja na ino-tržištu.
Ne grade se stanovi, ne prodaju se stanovi, više je stanova nego obitelji
Komentirajući ukidanje potpora za stambenu štednju, kazao je kako je štednja dobra stvar, ali je pitanju treba li ju potpomoći s državnim potporama.
"Mi smo već prošle godinu najavili da smo ocijenili da nije potrebno davati potpore za stambene kredite. Zašto? Ne grade se stanovi, ne prodaju se stanovi, više je stanova nego obitelji, i građani više ne mogu podnijeti tolika zaduženja". Linić se pri tom pozvao na studije koje, kaže, pokazuju da većinom štede oni koji imaju već nekretninu, a štede za svoju djecu i unučad.
"Takva štednja ne znači kretanje u investicije i ne mislimo da za nju treba davati potporu", zaključuje ministar financija.
