Takav trend neki analitičari pripisuju snažnijim investicijama i sve češćim transakcijama u eurima, a Zdeslav Šantić, glavni analitičar Splitske banke, za RTL je kazao kako će Hrvatska narodna banka sigurno intervenirati ne bi li stablizirala tečaj kune ako se njeno jačanje nastavi.
Prihodi od izvoza intenzivno rastu
"Kada gledamo koji su glavni uzroci jačanje kune, onda je to prvenstveno povoljno međunarodno okruženje, ali to je i značajno poboljšanje kretanja na tekućem računu odnosno činjenici da prihodi od izvoza roba i usluga rastu dosta snažnim intenzitetom", ističe Šantić.
No, jačanje kune ne odgovara izvoznicima koji za svoju robu prodanu za eure dobiju manje kuna. S druge strane, namjerno slabljenje kune ponajviše bi pogodilo građane, odnosno potrošače.
"Tu priču treba gledati u širem kontekstu jer znamo da je velika većina građana zadužena u eurima sa klauzulom u eurima što bi dodatno smanjilo njihov potrošački potencijal. Tako da mi jesmo za slabljenje kune, ali da do toga dođe kroz neki duži period", kazao je za RTL Tomislav Petrić, predsjednik uprave Pluto d.d..
Snažnija kuna odgovara potrošačima
Snažnija kuna odgovara svim dužnicima čije se rate kredita obračunavaju u eurima, pa su njihovi mjesečni obroci koje otplaćuju ipak nešto manji.
"U ovoj mjenjačnici euro se kupuje i ispod 7,4 za za sedam kuna i 39 lipa. Zadnji put je euro bio ispod 7,4 kuna po tečaju HNB-a još 2011. godine", kazali su u jednoj zagrebačkoj mjenjačnici.
Analitičar Šantić upozorava, pak, na neizvjesnu budućnost Europske unije, zbog čega bi se ruizici mogli nastaviti, a uz njih kuna i dalje rasti.
