Naime, krajem lipnja slovenski je parlament usvojio zakon kojim je prihvaćen model isplate devizne štednje za oko 230 tisuća ljudi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, čime je omogućena implementacija presude Europskog suda.
O načinu isplate bilo je mnogo govora, no Sadžakov model je najizgledniji. On je prihvatio isplatu glavnice i pripadajućih kamata od 1991. godine, otkako je devizna štednja »zamrznuta«, a koje otprilike iznose oko 50 posto iznosa glavnice.
Pojednostavljeno, ukoliko netko ima 100 tisuća eura glavnice, bit će mu isplaćeno, uračunato sa kamatama, 150 tisuća eura. Sadžaku, koji je imao najviše novca, od ukupno tri tužitelja u spisu Ališić, bit će isplaćeno 100 tisuća eura.
Ipak, bit će prigovora. Hrvatske i bosansko-hercegovačke štediše nisu zadovoljne što njima nije priznata kamata od 6 posto, kao slovenskim štedišama. Traže jednake uvjete.
Štediše Ljubljanske banke iz Hrvatske i BiH od 1. prosinca moći će podnijeti zahtjev za povratom svoje štednje, i to samo oni čija štednja nije prenesena u javni dug u Hrvatskoj i koji dosad nisu isplaćeni.
Rok za podnošenje zahtjeva je konac 2017. godine, zaključuje Novi list.
