KAOS NA HRVATSKOM TRŽIŠTU RADA: /

'Svi sad plaćamo ceh pohlepnih poslodavaca i loših vlada zbog kojih su ljudi iselili'

Image
Foto: PIXSELL
30.4.2018.
8:38
PIXSELL
VOYO logo

Dok poslodavci u posljednje vrijeme kukaju zbog nedostatka radne snage, traže da ih država rastereti te neki čak i prijete kako će sami uvesti radnike iz drugih zemalja, a država ih u tom dijelu podržava uvoznim kvotama, sindikalisti na temelju dugogodišnjeg iskustva donose nešto drugačiju sliku problematike ukazujući da je dosadašnji način funkcioniranja države, ali i poslodavaca, doveo upravo do situacije u kojoj se zemlja nalazi.

Kažu kako priča s uvozom radnika traje već godinama, a da nitko nije reagirao kada su sindikati upozoravali na njene posljedice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Riječ je o politici tranzicijskih zemalja koje su željele biti konkurentne pa, kako bi privukle ulagače, nisu podizale cijenu rada. Mi smo upozoravali da su od nas i tada postojali jeftiniji poput Kine, zemalja Afrike i da će nas to uništiti, no nitko nije reagirao. Poslodavci su povampirili za profitom i tražili da se radnici uvoze i oni su se uvozili, a cijena rada i radnička prava padala. U međuvremenu su druge zemlje progledale, a neke od njih nas i danas prestigle kako u gospodarskom razvoju, tako i u visini plaća. Tako danas imamo, primjerice, situaciju da naši radnici odlaze raditi čak u Slovačku i Češku, kojima smo nekad gledali u leđa. Oni danas privlače stručni kadar dok nama taj isti kadar odlazi zbog malih plaća i loših uvjeta rada. Pa hrvatska prednjači po nesigurnim uvjetima rada", priča predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ističući kako danas svi plaćamo ceh pohlepnih poslodavaca i nesposobnih vlada koji su takvom politikom doprinijeli iseljavanju građana.

Image
HRVATI BJEŽE I U ZEMLJU KOJOJ SMO SE NEKAD RUGALI: /

'Tražio sam priliku koja mi Hrvatska nije mogla priuštiti'

Image
HRVATI BJEŽE I U ZEMLJU KOJOJ SMO SE NEKAD RUGALI: /

'Tražio sam priliku koja mi Hrvatska nije mogla priuštiti'

'Pa tko može živjeti s takvim plaćama?'

Sever smatra da je resorni ministar odlaskom u Ukrajinu i osiguravanjem dodatnih uvoznih radnika opet nastavio politiku koje ide "niz dlaku" poslodavcima. Jer i radnici u okolnim zemljama, koji su ranije dolazili raditi u Hrvatsku, sve češće biraju zemlje koje nude veće plaće i bolje uvjete rada pa se za poslodavce traži novi izlaz.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pritom upozorava da podatak o prosječnoj neto plaći u Hrvatskoj od 6128 kuna (veljača) ne daje pravu sliku stanja plaća, već za to treba uzeti podatak o medijalnoj plaći koja je realnija i iznosi prosječno 4975 kuna neto te da njen izračun pokazuje da 50 posto hrvatskih radnika zarađuje manje od tog iznosa. "Pa tko može živjeti s takvim plaćama", pita Sever napominjući da su naši poslodavci s obzirom na povećanje produktivnosti od 42 posto unatrag 16 godina mogli podići plaće četiri puta više nego što su one rasle.

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Miroslav Hrašćanec smatra kako će unatoč uvozu poslodavci na kraju ipak biti prisiljeni podići plaće radnicima, jer da će nedostatak radne snage postati najveći problem gospodarstva Hrvatske. "Slušali smo neki dan najavu šefa Lukapsa koji je kazao da će biti prisiljen uvesti radnike iz Indije. To je čisti marketing. Zamislite koji će Indijac doći u Hrvatsku raditi za prosječnu plaću od 5000 kuna. Nema šanse. Pa taj čovjek ovdje mora živjeti pod cijenama i uvjetima pod kojima i mi živimo, a treba si osigurati i hranu i smještaj", pojašnjava.

Iskustvo govori - država im popusti, poslodavci zgrabe profit

No, ističe kako su neki poslodavci ipak shvatili da unatoč svemu plaće moraju podići pa tako podsjeća da su to učinili neki u Međimurskoj županiji organiziravši se u "Klub 1000" te odlučili da u njihovim radnicima minimalna plaća neće biti niža od 4000 kuna neto dok stručnom kadru nude neto od tisuću eura. "Ne rade oni to zato što su dobri već zato što žele zadržati stručne radnike koji ima odlaze i koje ne mogu pronaći", kaže Hrašćanec.

Ni on ni Sever na temelju dosadašnjeg iskustva ne vjeruju da bi smanjenje davanja za državu učinilo promjenu kod poslodavaca, odnosno pozitivno se odrazilo na plaće hrvatskih radnika. Obojica se prisjećaju smanjenja izdvajanja za zdravstvo koje je odlučio uvesti bivši ministar Linić i koje je trebalo rezultirati ulaganjima poslodavaca, a umjesto toga dogodilo se, kažu, to da je novac odlazio u profit pa su od mjera odustali. Pritom navode kako je samo na gubitku pritom bilo zdravstvo koje ionako godinama ne može zakrpati ogromne rupe koje ima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Dok god poslodavci pronalaze radnike koji će raditi za tako male plaće teško da će bilo što utjecati na to da ih povećaju. Mislim da će ih na to natjerati tek nedostatak stručnog kadra i općenito radnika", kaže Hrašćanec upozoravajući da cijenu rada i prava radnika u Hrvatskoj ruše i radnici koje tvrtke zapošljavaju preko agencija, a koji rade za minimalce.

"Poslodavci moraju pronaći nove načine. Trebali bi se možda okrenuti ulaganjima u tehnologiju, time dobiti veću proizvodnost pa potražnju na tržištu, prodaju, a onda će moći i povećati plaće svojim radnicima", kaže Sever.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sramotno iskorišatvanje na prekovremenim satima

Sindikalisti navode kako i dalje biju bitke na brojnim poljima, od osvješćivanja radnika za sindikalno organiziranje, inzistiranju na potpisivanju kolektivnih ugovora do primjerice plaćanja prekovremenih sati od kojih su brojni poslodavci odustali te koriste radnike do iznemoglosti. Pritom napominju da ni država tu nije izuzetak pa će joj tako uskoro uslijediti tužbe liječnika zbog neplaćenih prekovremenih teške milijardu kuna.

Pravi trenutak za borbu

Predsjednik HURS-a trenutnu situaciju s pomanjkanjem radnika u Hrvatskoj ističe ipak kao trenutak kad se radnici mogu i izboriti za svoja prava. Tako su, priča nam ponosno, radnici Dalekovoda uspjeli izboriti Kolektivni ugovor. Naime, nakon isteka starog KU-a, novi šef tvrtke nije u Dalekovodu želio novi dokument koji bi štitio radnička prava. No, zaposlenici nisu odustali, krenuli su u štrajk i izborili se za ono što zaslužuju. "Radnici štrajkaju obično kad je kasno", ističe Hrašćanjec ukazujući na uspjeh Dalekovoda kada se pravi potezi čine na vrijeme.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo