Pokazalo je to i istraživanje potrošačkih navika klijenata banaka koju su provele Hypo banka i konzultantska kuće A. T. Kearney, a prema kojem se čak 76 posto ispitanika izjasnilo da bi najlakše rezalo telekomunikacijske troškove.
Odjeća manje važna
Sljedeće dvije stvari na kojima bi mogli uštedjeti su odjeća, čije obnove bi se odreklo 67 posto anketiranih, te troškovi stanovanja koji su pri samom vrhu izdataka u kućnom proračunu, a 67 posto građana smatra da bi i na njima mogli uštedjeti. Većina ih (94 posto) na prvo mjesto izdataka stavlja hranu i kućne potrepštine, potom dolaze troškovi stanovanja koji su najveće opterećenje za 89 posto ispitanika, dok telekomunikacije još uvijek imaju nerealno visok udio u potrošnji; na treće mjesto stavlja ih golemih 73 posto ispitanika. Troškovi za automobile, bilo da je posrijedi kredit, leasing ili registracija, osiguranje i gorivo, na visokom su četvrtom mjestu za 53 posto anketiranih, a nakon očekivanog daljnjeg smanjenja, barem troškova autoosiguranja, nešto će se i na tome moći uštedjeti.
Zdravlje sve skuplje
Premda Hrvatska ima sustav javnog zdravstvenog osiguranja, čak 28 posto građana medicinske izdatke svrstava među veće mjesečne troškove.
No, svega četvrtina ispitanika (19 posto) izdvaja spomena vrijedne iznose na hobije, još manje (17 posto) na putovanja i odmor dok noćni život i ljepota u hijerarhiji preživljavanja imaju još lošiji status. Samo sedam posto građana značajnije investira, što pokazuje da smo i dalje na dnu krize, a rijetki (pet posto) mogu priuštiti večere izvan kuće. Polovica naših sugrađana (49 posto) nezadovoljna je materijalnim statusom, a 17 posto smatra da im prihodi od rada nisu dovoljni za pokrivanje osnovnih potreba. Situacija je u stvarnosti koju vidimo oko sebe i puno gora, jer su ispitanici klijenti banaka koji nisu reprezentativan uzorak cijele populacije.
