U nizu pritužbi koje smo primili a tiču se kršenja prava potrošača, jedna nam je čitateljica iz Splita ukazala na problem koji bi građane mogao zbuniti kad je riječ o pravu potrošača na povrat kupljene robe.
Naime, ona je u jednoj prodavaonici kupila računalni program Windows 7. Kako kaže, zbog nesporazuma je dobila hrvatsku verziju programa, a htjela je englesku. Tri dana kasnije, pokušala je zamijeniti proizvod da bi se tom prilikom uvjerila kako se on nalazi na podužem popisu robe za koju to nije moguće.
Napravili joj 'uslugu'
"Budući da je program bio originalno zapakiran, oni su mi napravili 'uslugu' i ja sam program zamijenila", kaže čitateljica, koja želi da se na ovo pitanje skrene pozornost javnosti.
Dotična trgovina na popisu proizvoda za koje nije moguća zamjena, osim računalnih programa, ima monitore, printere i različite druge proizvode. 'Usluga' koju su u splitskoj trgovini učinili našoj čitateljici zamijenivši program koji nije bio raspakiran mogla bi se odnositi na jedan od novih propisa Direktive Europske unije koju je Hrvatska usvojila, kad bi taj proizvod bio kupljen putem interneta. Prema toj direktivi, naime, nemogućnost zamjene odnosi se isključivo na računalne programe, igre, video materijale i glazbu. I to kad se kupuju on-line.
Zakonska ograničenja
Sukladno Zakonu o zaštiti potrošača, članak 79, stavak 9. koji propisuje da u slučaju kada je predmet ugovora isporuka zapečaćenih audio snimaka ili videosnimaka, odnosno računalnih programa, koji su otpečaćeni nakon isporuke potrošač nema pravo na jednostrani raskid ugovora", objasnila je Danijela Marković Krstić, voditeljica Odjela Europskog potrošačkog centra Hrvatska pri Ministarstvu gospodarstva RH.
"Drugim riječima, ukoliko je kupnja obavljena na daljinu te izvan poslovnih prostorija, a tiče se računalnog programa trgovac nije dužan napraviti zamjenu kupljenog proizvoda", kaže Marković Krstić.
Nepoštena poslovna praksa
No, je li to trgovac dužan napraviti zamjenu ako je kupnja obavljena unutar poslovnih prostorija? Čini se da ne. Samo u slučaju da trgovac nije naveo dovoljno podataka uz obavijest o mogućem povratu nekih proizvoda, može se raditi o nepoštenoj poslovnoj praksi odnosno zavaravajućoj poslovnoj praksi, pojašnjava glasnogovornik Ministarstva gospodarstva Tomislav Cerovec.
Dakle, hrvatski zakonodavac je, usklađujući legislativu s Direktivom EU, predvidio situaciju povrata robe kupljene na daljinu, no nije odredio slična ograničenja što se tiče uvjeta koje trgovci nude prilikom kupnje u njihovim poslovnim prostorijama. To, primjerice, znači da vam je zakonski lakše odustati od kupnje proizvoda on-line ili vratiti ga nego to isto napraviti u trgovini. Dobra vijest za on-line shopping.
On-line, vi imate pravo jednostrano raskinuti ugovor ne navodeći razloge. U prodavaonici, najbolje je otvoriti "četvore oči" jer možda nećete imati priliku vratiti proizvod. Ovisi o trgovcu. Zakonski, to je zbog toga što ne postoji "element iznenađenja", dakle, pretpostavlja se da će svaki kupac koji neki proizvod kupuje u poslovnom prostoru dobro proučiti to što kupuje prije nego li se odluči na kupnju. Teoretski, netko bi vas na taj način mogao gadno nasamariti. Praktično, najčešće je riječ o sporoj prilagodbi europskim standardima poštivanja prava potrošača.
Europski lanci donose pozitivan primjer
O tome koliko su hrvatski trgovci osviješteni kad je riječ o njihovim zakonskim obavezama, porazgovarali smo s pomoćnikom ministra gospodarstva u Upravi za inspekcijske poslove Ismarom Avdagićem. "Vidljiv je pozitivan pomak u informiranosti hrvatskih trgovaca u posljednjih par godina, za što je presudan moment pridruživanje Europskoj uniji, a presudan utjecaj donijeli su europski trgovački lanci, koji su sa sobom donijeli i pozitivnu poslovnu praksu zaštite potrošačkih prava kakva je na djelu u EU. Tako je zaštita potrošača postala element konkurentnosti između samih trgovaca", kaže Avdagić. Avdagić i Vedran Kružić, pomoćnici ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, putem Nacionalnog vijeća za zaštitu potrošača, koje je nedavno osnovalo Ministarstvo, provode tripartitne pregovore sa svrhom informiranja i educiranja o pravima potrošača. Prema saznanjima tog Nacionalnog vijeća, najčešća meta povrede prava potrošača u Hrvatskoj su stariji građani, a najčešći prekršitelj teleoperateri. Vrijeme će pokazati hoće li se ovakva poslovna praksa odbiti o glavu takvim kompanijama, no za pretpostaviti bi bilo da hoće. Uostalom, istraživanje Eurobarometra utvrdilo je da već sada 50% ispitanika u Hrvatskoj iskazuje nepovjerenje prema operatorima pokretnih telefonskih mreža i telekomunikacijskim tvrtkama.
Netko je povrijedio vaša potrošačka prava? Nazovite 072/414-414 radnim radom od 10h-16h
Jeste li i sami imali problema u ostvarivanju svojih potrošačkih prava? Poslali su vam račun za koji nemate pojma da ste ga napravili? Nudili su vam staru ragu u zamjenu za smartphone koji je na popravku? Prebacivali su vas s korisničke podrške, na poslovnicu do servisera i natrag? Nisu htjeli priznati reklamaciju? Takva i slična iskustva javite nam na naš mail vijesti@portal.net.hr
