"Dok smo suprug i ja radili i redovno primali plaću, sigurno bismo pobijedili na natječaju za najboljeg klijenta banke na kojem ona odlično zarađuje. Imali smo sve kartice, stambeni kredit i koristili minus. Na sve to banka zaračunava bezbroj naknada, članarina i kamata, na što nam je godišnje sigurno odlazila barem jedna plaća.
No, sve smo uredno otplaćivali dok muž prije dvije godine nije završio na minimalcu, a nedavno i na burzi, a onda sam i ja ostala bez stalnog posla", kaže za VjesnikVedrana V., 50-godišnja grafička dizajnerica, koja je svoje dugove prema banci ocijenila - toksičnima. Priznaje da ni sama ne zna kako će ih vratiti. Nekoliko mjeseci prije nego što je njezin suprug završio na minimalcu, podigli su nenamjenski kredit za uređenje stana, jer je riječ o staroj zgradi u kojoj su dotrajale instalacije. Nije bilo druge nego zadužiti se za 12.000 eura. Otprilike u isto vrijeme, ona je zbog problema sa zubima morala ugraditi nekoliko implantanata i navlaka i 'pokriti' trošak od približno 18.000 kuna. Nakon toga su imali ukupno oko 2.800 kuna mjesečne rate kredita.
Kada joj je suprug završio na burzi, zaduženja koja su imali na karticama ne samo da nisu otplatili, nego su dogurali do maksimalnog duga i do toga da su te kartice sami morali - prerezati.
Skupi poček
Prije desetak dana, nakon što je Vedrani V. istekao peti ugovor o radu s istim poslodavcem na godinu dana, morala je otići u banku da bi zatražila poček u otplati. Gotovo se srušila kad su joj rekli da je poček moguć, ali da joj se cijelo vrijeme obračunavaju i kamate te da će joj se dug nakon godinu dana tako uvećati za oko 4.500 kuna, što znači da će ga otplaćivati - još teže.
Poslodavac joj više ne nudi ugovor o radu, već o djelu, za manji opseg posla i manji iznos novca, pa neće moći otplaćivati dugove. Dakle, drugog izlaza, osim počeka, nema.
U dvjema većim bankama u Hrvatskoj napominju da se broj klijenata s takvim problemima povećao, no to je - u skladu s očekivanjima.
"Porast udjela problematičnih plasmana u potpunosti je unutar očekivanih projekcija Erste banke i ispod prosjeka na bankarskom tržištu", kažu u Službi za komunikacije te banke. Udjel problematičnih plasmana u ukupnom portfelju banke kreće se malo iznad 7 posto. Pritom je udjel problematičnih potrošačkih kredita ostao na istim razinama, dok udjel problematičnih stambenih kredita iznosi oko 4 posto.
Plaća se poček i moratorij kredita
I u Zagrebačkoj banci kažu kako je razina problematičnih kredita kod njih ispod tržišnog prosjeka, što upućuje na to da je banka vodila konzervativniju kreditnu politiku i osigurala stabilan kreditni portfelj. U Odnosima s javnošću ne iznose brojke, no kažu kako su klijenti sa stambenim kreditima i dalje najuredniji platiše.
U obje banke pritom ističu kako su klijentima koji zapadnu u probleme na raspolaganju brojne mogućnosti. Sve kojima se to dogodi, pozivaju da se što prije jave u banku, kako bi se u savjetovanju odabrala najbolja moguća varijanta. I u obje banke dodaju kako rješenje koje se primjenjuje ovisi o situaciji i okolnostima u kojima se nađe pojedini klijent. No, sve se uglavnom svodi na to da će dužnik, uz nešto olakšane uvjete otplate kredita kroz određeno razdoblje, najviše godinu dana, i to u konačnici platiti, najčešće kroz kamate koje se pripisuju dugu.
Tako primjerice klijenti Zabe, oni koji su potpuno izgubili prihode, ili ako su im znatno smanjeni, mogu ugovoriti moratorij. Pritom je moguće da se trošak moratorija uključi u glavnicu i tako otplati kad klijent ponovo započne s otplatom dugova.
