Višak opće države iznosio je u Hrvatskoj u 2017. godini 2,7 milijardi kuna, što je prvi suficit od kada se prate ti podaci, dok je udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) pao na 78 posto, najnižu razinu od 2012., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U 2017. suficit konsolidirane opće države iznosio je 2,7 milijardi kuna, odnosno 0,8% BDP-a, dok je u 2016. deficit iznosio -3,2 milijarde kuna ili 0,9 % BDP-a. U 2015. deficit je bio jednak -11,6 milijardi kuna ili 3,4% BDP-a te je u 2014. bio jednak -17 milijardi kuna ili 5,1% BDP-a.
Konsolidirani dug na kraju 2017. iznosio je 283,3 milijardi kuna ili 78,0% BDP-a, dok je u 2016. iznosio 281,7 milijardi kuna, odnosno 80,6% BDP-a. U 2015. dug je iznosio 284,2 milijardi kuna, odnosno 83,8% BDP-a, dok je u 2014. iznosio 278,3 milijardi kuna, odnosno 84,0% BDP-a.
Veliki utjecaj na iznos suficita u 2017. imao je ponovni pad proračunskog salda državnog proračuna u odnosu na prethodnu godinu sa 3,3 milijarde kuna na 2,2 milijarde kuna, kao rezultat pozitivnih ekonomskih trendova.
Najveći utjecaj na generiranje suficita u 2017. u odnosu na prethodne godine imalo je znatno poboljšanje financijskog rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te povećanje poreznih prihoda. Tijekom 2017. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 71,6 milijardi kuna, čime su zabilježili porast od 5,4% u odnosu na 2016. Nadalje, zabilježen je pad investicija, koje su u 2017. iznosile 9,8 milijardi kuna, što je za 13,1% manje nego u 2016.
Osim navedenog, utjecaj na generiranje suficita imalo je i smanjenje kamatnih rashoda. U 2017. kamatni rashodi iznosili su 9,7 milijardi kuna, što je za 9,7% manje nego u 2016.
U 2017. bilježi se daljnji rast primarnog suficita opće države, koji iznosi 12,5 milijardi kuna ili 3,7% BDP-a. U 2017. zabilježen je rast duga opće države od 0,6% u odnosu na stanje na kraju 2016.
U 2017. dug opće države porastao je za 1,5 milijardi kuna, odnosno 0,56% u odnosu na 2016., dok je udio duga u BDP-u smanjen s 80,6% u 2016. na 78,0% u 2017. zbog rasta BDP-a.
Najveći razlog porastu stanja duga opće države jest veće novo zaduženje države od otplata u 2017., ponajprije po dužničkim vrijednosnim papirima središnje države, a manjim dijelom zbog proširenja obuhvata sektora opće države. Smanjenju duga znatno je pridonijelo i smanjenje duga središnje države po kreditima.
Kod lokalne države znatan pad dogodio se na kreditima te dužničkim vrijednosnim papirima, koji su potpuno otplaćeni te lokalna država više nema duga po tom instrumentu.
