Vlada Republike Hrvatske je danas na svojim sluzbenim stranicama objavila podatke Drzavnog zavoda za statistiku, koji pokazuju porast izvoza za 14,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Podaci Drzavnog zavoda za statistiku pokazuju kako je izvoz u prvom polugodistu dosegnuo 37,7 milijardi kuna, sto je 14,3 posto ili 4,2 milijarde vise nego u istom lanjskom razdoblju.
Deficit manji za 1,6 milijardi kuna
Istodobno je uvoz dosegnuo 64,5 milijardi kuna te je bio je 5,1 posto ili 3,1 milijardu visi. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 26,8 milijardi kuna, sto je 1,6 milijardi kuna manje nego u prvom polugodistu 2013. godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je, pak, 58,5 posto, dok je u istom lanjskom razdoblju iznosila 53,7 posto.
Time je DZS revidirao na vise prve podatke o izvozu i uvozu za prvih sest ovogodisnjih mjeseci, objavljene u kolovozu. Vrijednost izvoza revidirana je na vise za 300 milijuna kuna, a uvoza za 900 milijuna kuna, pa je i vanjskotrgovinski deficit veci za 600 milijuna kuna u odnosu na prvu procjenu.
Izvozimo u zemlje EU i regiju
Najvise je u prvom polugodistu roba izvezeno u zemlje Europske unije, 24,2 milijarde kuna ili 19,8 posto vise. Najvise je pritom izvezeno roba u Italiju, u vrijednosti od 5,65 milijardi kuna, sto je 20,2 posto vise nego u prvih sest mjeseci prosle godine.
Slijedi Njemacka, u koju je izvezeno 4,34 milijarde kuna vrijednih roba ili 12,3 posto vise, te Slovenija, 4,3 milijarde ili 30,9 posto vise.
U zemlje CEFTE (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija i Srbija) izvoz hrvatskih roba dosegnuo je 7,37 milijarde kuna, sto je 11,7 posto vise nego u istom lanjskom razdoblju. Najvise je, za 38,2 posto, porastao izvoza u Srbiju, na 1,67 milijardi kuna, dok je izvoz u Bosnu i Hercegovinu ojacao 5,3 posto, na 4,36 milijardi kuna.
Uvoz iz zemalja EU-a u prvom je polugodistu porastao za 6,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 48,4 milijarde kuna, dok je iz zemalja CEFTA-e smanjen za 8,9 posto, na 3,4 milijarde kuna.
Prema djelatnostima, najveci rast izvoza u tom je razdoblju ostvaren u opskrbi elektricnom energijom, parom i klimatizacijom, za 113,8 posto, na 1,25 milijardi kuna.
Izvoz preradivacke industrije porastao je za 11,4 posto, na 32,7 milijardi kuna. Pritom je najvise porastao izvoz proizvodaca odjece, za 64,8 posto, na 2,22 milijarde kuna. Znatan rast izvoza biljezi i ostala preradivacka industrija, za 47,3 posto, na 305,5 milijuna kuna, kao i industrija racunala te elektronickih i optickih proizvoda, za 46,6 posto, na 1,03 milijarde kuna.Izvoz tekstilnih proizvoda porastao je za 43,9 posto, na 494 milijuna kuna.
S druge strane, najveci skok uvoza zabiljezen je kod opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okolisa, za 123 posto u odnosu na prvih sest mjeseci prosle godine, na 243 milijuna kuna. Slijedi opskrba elektricnom energijom, plinom, parom i klimatizacija s rastom uvoza za 72,6 posto, na 1,85 milijardi kuna.
U srijedu ce DZS objaviti prve podatke o robnoj razmjeni s inozemstvom za prvih sedam ovogodisnjih mjeseci.
