Kada je potrošnja u pitanju, sve je jasnije da ništa neće biti kao prije. Potvrđuje to i Ivan Burić, stručnjak za sociologiju potrošnje i autor knjige Nacija zaduženih, koji je u svom nedavnom predstavljenom istraživanju najavio novo doba postmaterijalizma.
Burić u razgovoru za Liderpress ocjenjuje da Hrvati nisu ipak "potrošačke nemani". Kaže kako je stvoren dojam da smo veći 'šopingholičari' od Mađara, Poljaka, Francuza ili Britanaca, ali da je teško dokazati da smo "neobuzdani potrošači, manijaci koji teže samo materijalnom i ne žive ni za što drugo".
"Možda jesmo malo 'ekspresivniji' od ostalih, ali ne mislim da smo potrošačke nemani", ocjenjuje Burić.
Manje je novca, pa smo manje impulzivni
Na pitanje je li istina da su se promijenile potrošačke navike i da više ništa neće biti kao prije, Buriće Odgovara:"Činjenica je da su se, kao reakcija na krizu, pojavili novi obrasci potrošnje, koji zadnjih desetak godina nisu postojali. Prije svega, raspolažemo s manje novca nego prije, financijski smo oprezniji. To se vidi i prema tome što su građani sve oprezniji u ugovaranju novih financijskih aranžmana, ali i prema smanjenoj osobnoj potrošnji. Drugo, javljaju se novi momenti u klasičnoj raspodjeli potrošačkih stilova koji su dominantni u Hrvatskoj.
Prije svega, manje smo impulzivni i manje skloni eksperimentiranju u kupnji te tzv. identitetskoj potrošnji, onoj posredstvom koje želimo nešto reći o svojem osobnom ili socijalnom identitetu. Sve to govori o tome da je konzumeristički impuls danas nešto manji nego što je bio prije. Slično je i u Europi, gdje se također primjećuje nastanak nekih novih potrošačkih obrazaca ili novoga potrošačkog senzibiliteta, kao posljedica okolnosti koje smo spomenuli. Jedan od njih je tzv. kolaborativna, odnosno surađujuća potrošnja".
