To istraživanje kvalitete turističke ponude od 2006. provodi Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, a dio je i HGK-ove tradicionalne akcije ocjenjivanja turističkih odredišta i proizvoda "Turistički cvijet-kvaliteta za Hrvatsku" slijedom koje se svake godine najboljima dodjeljuju i istoimene nagrade, ali i analiziraju ocjene u sklopu DESTquala.
Ove godine istraživanje je provedeno od 15. srpnja do 25. kolovoza, a prijavile su se rekordne 102 destinacije, od kojih je 68 u ocjenjivanju i istraživanju zadnjih sedam godina, od 2007. godine.
Utvrđivanje kvalitete
''Cilj je analize utvrđivanje kvalitete turističkih odredišta temeljem brojnih parametara koji se ocjenjuju (smještaja, javne infrastrukture, turističkih ureda, trgovine, ugostiteljstva, uređenosti, prometa, dostupnosti informacija i drugom o odredištu) te davanje određenih preporuka za poboljšanja'', kazala je direktorica Sektora za turizam HGK Leila Krešić Jurić.
Po riječima Josipa Burušića, s Instituta Ivo Pilar, iz slijeda istraživanja od 2007. do ove godine može zaključiti da se kvaliteta turističke ponude u Istri i Dalmaciji gotovo izjednačila, dok se kontinentalne destinacije tome još ne približavaju, uz tek blage pomake u regiji središnje Hrvatske, a koja je pak znatno po kvaliteti odredišta ispred Slavonije.
Ocjene pojedinih regija i njihovih turističkih odredišta također se nisu bitnije mijenjale i za svih 68 ocjenjivanih morskih, kopnenih i topličkih destinacija i ove su godine prosječno slične ocjenama zadnjih sedam godina.
Petica gotovo da i nema
Ocjene se kreću od 1 do 5, pri čemu petica gotovo da i nema, a morske destinacije s prosječnom ocjenom kvalitete od 3,8 tek su nešto malo bolje od kopnenih čija je prosječna ukupna ocjena 3,6, a toplica 2,9.
Po regijama središnja Hrvatska ima prosječnu ocjenu 3,4, slijede Kvarner i Dalmacija s ocjenom 3,7, dok daleko najbolje ocjene kvalitete u odredištima od 4,1 nosi Istra.
Analiza je pokazala, kako je kazao Burušić, i mjesta 'pucanja' kvalitete u turističkim odredištima, koja ako se poprave zasigurno mogu pridonijeti i boljoj posjećenosti i većoj turističkoj potrošnji.
Nemaran odnos
''Generalno gledano u svim odredištima se iz godine u godinu pokazuje prilično nemaran odnos prema baštini (povijesnoj, kulturnoj, prirodnoj), kao i da destinacije koje to više čuvaju, uređuju i koriste bolje i rade.
Primjetna je i slaba tolerantnost različitosti, koja bi u turističkoj zemlji svakako trebala biti znatno veća, a unatoč zabranama i propisima još uvijek ima dosta radova u sezoni što također 'nagrđuje' kvalitetu odredišta.
I kulturu komuniciranja i gostoljubivost treba također dići na višu razinu, kao i odnos prema javnim dobrima koja se često uzurpiraju, a posebnu pažnju trebalo bi posvetiti radnom vremenu turističkih ureda, ponašanju zaposlenih u tim uredima, te uređenju fasada, parkova, trgova, plaža i drugih javnih prostora'', poručio je Burušić.
