Posljednji podaci HNB-a pokazuju da je tijekom srpnja inozemni dug, isključujući kružna izravna ulaganja, zabilježio blagi rast (za 158 milijuna eura ili 0,4 posto) te je iznosio 43,8 milijardi eura. U ovoj godini vanjski dug bilježi rast od 713 milijuna eura ili 1,7 posto, što je najvećim dijelom rezultat slabljenja eura kao izvještajne valute u odnosu na dolar u kojem je denominirano gotovo 40 posto inozemnog duga središnje države za 9,5 posto, navodi se u najnovijoj analizi RBA.
Promatrajući prema sektorima, rastu inozemnog duga u srpnju pridonijelo je izdanje dolarske obveznice središnje države u iznosu od 1,25 milijardi dolara te rast duga ostalih domaćih sektora, dok je rast ublažen padom vanjskog duga poslovnih banaka i središnje banke te izravnih ulaganja.
Pri tome vanjski dug ostalih domaćih sektora koji je na kraju srpnja iznosio 21,8 milijardi eura bilježi rast ponajviše zahvaljujući inozemnom zaduživanju poduzeća u većinskom vlasništvu države, dok zaduživanje privatnih poduzeća praktički stagnira uglavnom zbog slabe domaće potražnje i neizvjesnosti u pogledu brzine gospodarskog oporavka, a manjim dijelom zbog i dalje razmjerno otežanog financiranja na inozemnom tržištu. Takvi trendovi prisutni su tijekom cijele ove godine.
Udio inozemnog duga banaka od početka godine pada, a ista kretanja nastavljena su i u srpnju. Inozemni dug poslovnih banaka, koji je na kraju srpnja iznosio 10,3 milijarde eura, zbog blagog pada u ovoj godini čini 23,5 posto ukupnog inozemnog duga, dok je na početku godine činio 24,0 posto. Rast udjela u ovoj godini bilježi jedino država, čiji je dug na kraju prosinca iznosio 5,9 milijardi eura ili 13,4 posto ukupnog inozemnog duga. Rast udjela države posljedica je sve većih potreba države s obzirom da se rashodi proračuna nisu u značajnijoj mjeri prilagodili smanjenju gospodarske aktivnosti i posljedičnom padu proračunskih prihoda.
Do kraja godine analitičari RBA očekuju da će inozemni dug i dalje nastaviti rasti, ali bi stope rasta trebale ostati razmjerno niske s obzirom da bi država svoje obveze mogla financirati na domaćem tržištu zbog visoke likvidnosti, dok je zaduživanje privatnih trgovačkih društava pod negativnim utjecajem slabe gospodarske aktivnosti.
S druge strane, ocjenjuju RBA analitičari, izgledan je nastavak rasta zaduživanja kvazi državnih poduzeća. Iako bi u ovoj godini rast inozemnog duga trebao biti manji nego prethodnih godina, zbog očekivanog pada BDP-a povećat će se udio duga u BDP-u na gotovo 103 posto (uključujući kružna izravna ulaganja).
Vezani članci:
arti-201007250367006 arti-201010290288006 arti-201010090036006 arti-201011150423006
