U 2009. rastu inozemnog duga pridonio je rast duga svih sektora, osim središnje banke. S obzirom da je uz rast inozemnog duga vanjskotrgovinska aktivnost istovremeno padala, znatno je pogoršan odnos inozemnog duga i izvozu roba i usluga pa je udio inozemnog duga u izvozu roba i usluga porastao na 276 posto, dok je 2008. iznosio 197,2 posto.
Inozemni dug ostalih sektora, koji ima najveći udio u ukupnom inozemnom dugu, na kraju prosinca je iznosio 21,4 milijarde eura, što je 1,6 milijardi eura ili 7,9 posto više nego na kraju prosinca 2008. godine.
Usporavanje rasta inozemnog duga banaka koje je primjetno u posljednja dva mjeseca 2009. posljedica je prvenstveno baznog učinka s obzirom da je dug banaka krajem 2008. bilježio dvoznamenkaste stope rasta. Inozemni dug banaka na kraju 2009. je iznosio 10,7 milijardi eura i činio 24 posto ukupnog vanjskog duga, što predstavlja prvo povećanje udjela ovog sektora u ukupnom dugu od svibnja 2009, piše Business.hr.
Izravna inozemna ulaganja na kraju 2009. su iznosila 7,3 milijarde eura, što je 1,5 milijardi eura više nego na kraju 2008. Na kraju prošle godine dug države bio je za gotovo milijardu eura veći nego na kraju 2008. te je dosegnuo 5,2 milijarde eura.
U odnosu na kraj 2008. udio u ukupnom dugu su smanjili ostali sektori (sa 49,9 posto na 48 posto), dok se povećao udio države (sa 10,3 posto na 11,6 posto) te udio izravnih inozemnih ulaganja (sa 14,8 posto na 16,4 posto).
Vanjski dug HNB-a od lipnja je nepromijenjen te iznosi 1,1 milijardi eura, prenosi Business.hr.
Analitičari RBA očekuju da će inozemni dug u 2010. dosegnuti 100 posto BDP-a.
