Banke dižu kamate na kredite i ostvaruju veliki skok dobiti, ali ne dižu kamate na štednju.
Sažetak je to "problema" o kojem se ovih dana raspravlja i na razini EU-a i u Velikoj Britaniji, a kod nas je ovu temu komentirao ugledni ekonomist Željko Lovrinčević koji kaže da bi saborski Odbori za financije ili gospodarstvo trebali pokrenuti temu i zatražiti analizu, kad već ne reagira Hrvatska narodna banka (HNB).
Bankama, naime, nikad nije bilo bolje nego sada a ove godine bilježe rekordnu dobit. No, kako je do toga došlo? Krenimo redom...
Ma kakav Eurojackpot...
Prvi je razlog podizanje kamatnih stopa od Europske središnje banke (ESB). Ovim zaoštravanjem monetarne politike ESB, naime, pokušava obuzdati inflaciju. Radi to tako što podizanjem kamatnih stopa "prisiljava" banke da podižu kamate na kredite, kako bi obeshrabrio građane i poduzeća da se zadužuju i na taj način dodatno "podgrijavaju" inflaciju.
Ali, među tri ključne kamatne stope koje ECB povećava je i 'deposit facility' odnosno, stopa koja privlači poslovne banke da novac, koji ne mogu iskoristiti uslijed smanjenje potražnje za kreditima, drže kod središnjih banaka. I to po stopi koja je sada daleko veća nego što je bila prije. Konkretno, govorimo o povećanju stope na "prekonoćne depozite" s -0,5 na 3,75 posto.
Na taj način, poslovne banke ne samo što ostvaruju prihod bez rizika pri središnjim bankama, već je on i veći nego što bi bio u slučaju kreditiranja tvrtki i građana te osjetno veći od onog koji osiguravaju vlastitim štedišama.
U takvom sustavu, na gubitku su građani, poduzeća, ali i središnje banke koje poslovnim bankama po ovoj osnovi moraju isplatiti ogroman novac. U slučaju HNB-a, u prvih šest mjeseci ove godine bankama je po osnovi "prekonoćnih depozita" isplaćeno ukupno 190 milijuna eura kamata. U drugoj polovici godine, procjenjuje se da će taj iznos biti i veći radi porasta kamatnih stopa, te iznositi barem 400 milijuna eura za ovu godinu.
Sve to utjecat će i na neto kamatne prihode HNB-a koji je u razdoblju od 2001. do 2022. godine ostvario ukupnu dobit od 1,94 milijarde eura (pri čemu je Ministarstvu financija u tom je razdoblju raspodijeljeno ukupno 780 milijuna eura), a koji će ovu godinu završiti - ako sve ostane kao do sada - s dobiti od 20,3 milijuna eura.
Međutim, dok se HNB može nadati završetku godine u plusu, neke središnje banke u eurozoni mogle bi pasti u minus, suočene s isplatom ogromnih kamatnih prihoda poslovnim bankama.
Sabor bi trebao zatražiti analizu
HNB na upit Glasa Istre navodi kako je negativan financijskih rezultat središnjih banaka - zbog zaoštravanja monetarne politike s ciljem očuvanja stabilnosti cijena i suzbijanja inflacije - "mala žrtva u odnosu na dobrobit koju društvu i gospodarstvu pruža stabilnost cijena".
Ipak, smatra se da bi u dužem razdoblju središnje banke trebale izbjegavati situaciju u kojoj je njihova neto imovina niža od visine kapitala, ili čak negativna, kako to ne bi ugrozilo njihovu financijsku neovisnost.
No, vratimo se na poslovne banke. Je li, s obzirom na dobit koju ostvaruju trenutno radi nesretnog spleta okolnosti, došlo vrijeme da povećaju kamate na depozite svojim štedišama? I, ako to nisu voljne učiniti, postoji li način da regulator, odnosno HNB, ili politika na njih izvrše pritisak u tom smjeru?
U Ujedinjenom Kraljevstvu, navodi N1, gdje su banke prijavile rekordne dobiti i pritom nisu dizale kamate na štednju, parlament je zadužio regulatora financijskog tržišta da ispita situaciju i napravi analizu jer im je takva poslovna politika zamirisala na "profiterstvo".
Hrvatski ekonomist Željko Lovrinčević za N1, pak, navodi kako smatra da bi raspravu te analizu kamatnih marži banaka u Hrvatskoj trebao zatražiti Sabor, odnosno saborski Odbor za financije ili gospodarstvo, kad već ne reagira Hrvatska narodna banka kao regulator.
Lovrinčević ističe da u domaćem bankarskom sektoru "postoji oligopolna struktura koju čine dvije-tri velike banke" te bi se država tu trebala "pozabaviti zaštitom od netržišnog ponašanja". Očito, ne smatra da je prošlogodišnja naplata poreza na "ekstra profit", što je okrznulo i najveće banke, mjera vrijedna spomena.
Banke cvjetaju, a inflacija kod nas veća nego u eurozoni
Potpredsjednik Europske središnje banke Luis de Guindos u lipnju je poručio poslovnim bankama da bi trebale podići i kamatne stope na štednju, odnosno da je potrebno provesti potpunu transmisiju monetarane politike ECB-a, što uključuje i štednju.
Iz HNB-a na upit N1 na ovu temu kažu da "nemaju zakonsku ovlast određivati ili ograničavati depozitne kamatne stope banaka ili na drugi način intervenirati u politike banaka u pogledu visine depozitnih kamatnih stopa". Najavljuju tek da će potrošačima olakšati usporedbu ponude banaka te da će na informativnoj listi kamatnih stopa poslovnih banaka uskoro početi objavljivati i kamatne stope na depozite potrošača.
Prema podacima HNB-a, kamate na štednju u svibnju ove godine tek su se slabašno pomaknule i za prvi put oročene depozite došle na 0,9 posto. Iz dosad objavljenih izvještaja o poslovnim rezultatima, vidljiv je značajan skok dobiti temeljen upravo na rastu prihoda od kamata, a štediše su i dalje veliki gubitnici.
Zasad nema skupnih podataka o rezultatima bankarskog sektora u prvih pola godine, ali podaci za prvo tromjesečje pokazuju rast dobiti od 45 posto (301 milijun eura).
Gledaju li se, pak, pokazatelji najveće banke, Grupe Zagrebačka banka u talijanskom vlasništvu, objavljeni na Zagrebačkoj burzi, vidi se da je Grupa u šest mjeseci imala 250 milijuna eura dobiti nakon oporezivanja. To je 112 milijuna eura ili 81,2 posto više nego u istom razdoblju 2022. godine. Poslovni prihodi iznose joj 447 milijuna eura, pri čemu prihod od kamata iznosi 314 milijuna eura i povećan je čak 67 posto.
Lovrinčević smatra da je država mogla povući velik dio postojećeg viška likvidnosti banaka u sustavu za svoje zaduživanje, a zašto nije, nema odgovora. Što se banaka tiče, smatra da u aktualnim uvjetima praktički posluju kao novčani fondovi "s nultim rizikom, pa za njih nikad nije bila bolja situacija", a istodobno ih ni regulator ni politika "ništa ne pitaju". Istovremeno, inflacija u Hrvatskoj je za 3 postotna boda viša nego u eurozoni…
Rast kamata na kredite najviše osjetila poduzeća
Unatoč zaoštravanju monetarne politike, banke nisu iskusile značajan pad interesa za kreditima, pokazuju dalje podaci HNB-a. Dapače, nastavlja rasti kreditiranje poduzeća i građanstva, tek su se stambeni krediti malo usporili. Razlog interesa za kreditima su "potrošački optimizam" i dohoci te kupovina "trajnih potrošnih dobara", poput namještaja i kućanskih aparata.
Uoči uvođenja eura rasli su i depoziti koji su, doduše, početkom godine nešto smanjeni radi domaće državne obveznice.
U svojoj lipanjskoj publikaciji HNB je zaključio da su učinci pooštravanja monetarne politike eurozone u Hrvatskoj vidljivi, ali ocjenjuje da je intenzitet prijenosa oštrijih uvjeta financiranja bio "među najslabijima u eurozoni". Možda je to utješno, ali bilo bi zanimljivo čuti i što saborski Odbor za financije i državni proračun misli o ovoj zanimljivoj situaciji. Naravno, nakon što se zastupnici vrate s godišnjih odmora.
