Inflacija u eurozoni blago je oslabila u srpnju, kliznuvši na 5,3 posto, a Hrvatska je uz Slovačku zabilježila najsnažniji rast cijena, znatno iznad prosjeka, pokazale su u ponedjeljak prve procjene Eurostata.
U srpnju godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila je 5,3 posto, izračunali su statističari. U lipnju je iznosila 5,5 posto. Na mjesečnoj razini cijene su srpnju pale za 0,1 posto, nakon 0,3-postotnog rasta u lipnju.
Cijene energije bile su u srpnju niže za 6,1 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, nakon 5,6-postotnog pada u lipnju. Svježa hrana poskupjela je na godišnjoj razini za 9,2 posto, neznatno snažnije nego u lipnju. Blago je ubrzao i rast cijena usluga, na 5,6 posto, s lipanjskih 5,4 posto.
Kada se isključe cijene hrane i energije, inflacija u eurozoni iznosila je u srpnju 6,6 posto i bila je niža za 0,2 postotna boda nego u lipnju.
Najsnažniji rast u Slovačkoj, slijedi Hrvatska
Slovačka je i u srpnju bilježila najsnažniji rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini, za 10,2 posto. Slijedi Hrvatska sa srpanjskom stopom inflacije mjerenom HICP-om od 8,1 posto. U lipnju iznosila je 8,3 posto.
Indeks potrošačkih cijena Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuje da su u srpnju porasle za 7,4 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec.
Baltičke zemlje mjesecima su bilježile najviše stope inflacije, ali rast cijena u međuvremenu je usporio i u srpnju najsnažniji je bio u Litvi koja se sa 7,1 posto svrstala uz bok Austriji. U Latviji cijene su porasle za 6,5 posto, a u Estoniji za 6,3 posto, kao i u Njemačkoj.
Najblaži rast cijena bilježila je u srpnju Belgija, za 1,6 posto. Slijede Španjolska i Grčka s 2,1 odnosno 3,4 posto.
Inflaciji pridonose rast plaća i profitne marže
Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj usporila je s 8,3 posto u lipnju na 8,1 posto u srpnju, što je najniža razina u proteklih 15 mjeseci. Pritom je smanjenje doprinosa cijena hrane (usporavanje godišnje stope rasta sa 13,4 posto na 11,8 posto) i usluga (usporavanje sa 11,0 posto na 10,8 posto) bilo tek dijelom poništeno povećanjem doprinosa cijena energije ukupnoj inflaciji. Cijena sirove nafte u srpnju je nakon tri mjeseca ponovo dosegnula razinu od 80 dolara za barel, navodi Hrvatska banka u svom komentaru srpanjske inflacije.
"Temeljna inflacija, koja ne uključuje cijene energije i hrane, se ubrzala sa 9,5 posto u lipnju na 9,6 posto, pri čemu je povećanje doprinosa industrijskih proizvoda (ubrzavanje godišnjeg rasta cijena sa 7,7 posto na 7,9 posto) bilo gotovo u cijelosti poništeno smanjenjem doprinosa usluga temeljnoj inflaciji", navodi HNB.
HNB navodi i da su uvozni inflatorni pritisci u posljednje vrijeme uglavnom u padu te su znatno niži u usporedbi s prošlom godinom, uz izuzetak cijena nafte. U komentaru se navodi i da se u potpunosti normaliziralo stanje globalnih dobavnih lanaca.
"Niži uvozni inflatorni pritisci utječu na smanjenje proizvođačkih cijena intermedijarnih proizvoda te trajnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju (uključujući i hranu), kako u Hrvatskoj tako i u europodručju. Ipak, to je smanjenje u Hrvatskoj relativno blago, što se vjerojatno može povezati s domaćim inflatornim pritiscima, poglavito s tržišta rada. Rasprostranjen problem nedostatka radne snage odrazio se na rast nominalnih plaća, što osobito pojačava inflacijske pritiske u uslužnom sektoru. Povišenoj inflaciji pridonosi i visoka razina profitnih marži u uvjetima i dalje snažne potražnje za proizvodima i osobito uslugama", navodi HNB.
POGLEDAJTE VIDEO Ekskluzivno istraživanje: Građani podržavaju štrajkaše u javnom sektoru
Do kraja godine daljnje usporavanje
HNB navodi da se u nastavku godine očekuje daljnje postupno usporavanje inflacije, koja bi se potkraj godine mogla kretati oko pet posto, odnosno na razini cijele 2023. u prosjeku iznositi oko 7,7 posto.
Očekivano usporavanje inflacije temelji se na pretpostavljenom zadržavanju cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu blizu trenutnih razina, nastavku ograničenja cijena administrativno reguliranih cijena energenata i ograničenja cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, kao i prognoziranom usporavanju inflacije u europodručju.
