KREDA guvernera upozorava na zakonske mogućnosti koje ima kad banke ne poštuju zakone ističući i vrlo visoke kazne. Također ukazuju na svojevrsne propuste HNB-a, odnosno činjenicu da je guverner tijekom proteklih godina ukinuo neka traženja spram banaka.
Kako bi se uredno riješile sve muke korisnika kredita u švicarskim francima, koji ovih dana prolaze kroz konverzije, KREDA od Vujčića traži da inzistira na poštivanju zakonskih traženja spram banaka te da zatraži i njihovo kažnjevanje ako propise ne poštuju. Otvoreno pismo udruge KREDA prenosimo u cijelosti.
"Otvoreno pismo guverneru Hrvatske narodne banke
Poštovani guverneru,
s obzirom na to koliko ste revni u korištenju svojih zakonskih ovlasti kada je zaštita banaka i njihovo poslovanje u pitanju, postavljamo Vam nekoliko pitanja:
Kako Vam se uopće moglo dogoditi, da prilikom takvog detaljnog proučavanja zakonskih odredbi, ignorirate nekoliko članaka Zakona o kreditnim institucijama, kojima su Vam dane zakonske ovlasti u cilju zaštite potrošača? I to upravo u ovom razdoblju, kada je evidentno da te iste banke manipuliraju visinom kamatnih stopa koje su primjenjivale na plasirane eurske kredite, prikazujući ih u mnogim slučajevima znatno višima no što su stvarno bile u razdoblju od 2003. godine do danas?
U namjeri da Vas potaknemo da konačno primjenite i druge zakonske ovlasti koje Vam stoje na raspolaganju, ukazujemo na sljedeće odredbe:
članak 309. stavak 2. Zakona o kreditnim institucijama:
(2) Hrvatska narodna banka može od kreditnih institucija zatražiti dostavu dodatnih podataka, izvještaja i drugih akata koje ocijeni potrebnim za provedbu zaštite potrošača.
članak 311. istog Zakona:
Hrvatska narodna banka može rješenjem kreditnoj instituciji odrediti mjere i rokove za njihovo ispunjenje radi osiguravanja zaštite potrošača u skladu s odredbama ovoga Zakona, Zakona o potrošačkom kreditiranju i drugih srodnih propisa. U slučaju da se banke ogluše na Vaše zahtjeve i Hrvatskoj narodnoj banci ne dostave podatke koje od njih zatražite, Zakon je predvidio kaznu za takovo njihovo ponašanje:
članak 361. Zakona o kreditnim institucijama:
(1) Za prekršaj kaznit će se kreditna institucija novčanom kaznom u iznosu od 37.500,00 kuna do najviše 3% povrijeđene zaštićene vrijednosti:
26) ako u skladu s člankom 309. stavkom 2. ovoga Zakona u utvrđenom roku ne dostavi dodatne podatke, izvještaje i druge akte koje je zatražila Hrvatska narodna banka.
Poslovna tajna ???
Ne tražimo nikakvo odavanje poslovne tajne, kako ste se očitovali u svojem odgovoru na traženje podataka o kretanju tih kamatnih stopa niti inzistiramo na pojedinačnim ugovorima ili osobnim podacima o klijentima kojima su odobravani eurski krediti. Tražimo samo da banke poštuju odredbe zakona, prema kojima nam trebaju omogućiti pristup povijesnom pregledu, a ne kreirati nove vlastite dokumente, sa proizvoljnim podacima o previsokim kamatnim stopama. Kako uopće možete proglasiti nešto službenom tajnom, što je svojedobno bilo javno i dugotrajno dostupno na mrežnim stranicama svake od banaka?
Banke krše i odredbe zakona koje se odnose na kalkulator, a koji bi trebao služiti za potrebe provjere izračuna konverzije, unosom parametara o kreditu. Na mrežnoj stranici banaka nalaze se razni kalkulatori, ali ne i ovaj propisan zakonom. U mišljenjima ovlaštenih revizora stoji da im je navedeni kalkulator bio dostupan te da su na njemu ponavljali izračune kako bi provjerili ulazne podatke i parametre kredita te tako potvrdili ispravnost njihovog uvrštavanja u kalkulator. Zašto je onda takva mogućnost uskraćena dužnicima?
Za kršenje ovih odredbi, bankama su zapriječene kazne od 80.000-200.000 kn za pravnu i 10.000-50.000 kn za odgovornu osobu. Guverneru, hoćete li iskoristiti svoje zakonske ovlasti u cilju zaštite potrošača i kazniti ih, odnosno pokrenuti postupak pred nadležnim sudom?
Nastavno na priopćenje od 24.11.2015. godine, Udruga kreditnih dužnika - KREDA, želi ovom prigodom upitati zašto ste u kolovozu 2014. godine, bez ikakvog povoda, bankama ukinuli obvezu izvješćivanja HNB-a o kamatnim stopama na kredite i depozite?! Do svibnja 2006. godine na snazi je bila Odluka HNB-a o obvezi dostavljanja Izvješća o kamatnim stopama na kredite i depozite ("Narodne novine", br. 195/2003, 53/2004), a koju je potpisao tadašnji guverner Rohatinski. Posljednje Izvješće u skladu s tom odlukom banke su bile dužne dostaviti za izvještajno razdoblje koje završava 31. svibnja 2006. godine. Kretanje kamatnih stopa na kredite i depozite, za svaku pojedinu banku, i do tada se pratilo sustavno, na mjesečnoj bazi. Banke su izvješće bile dužne dostavljati po isteku svakog mjeseca, na propisanom obrascu KS-1.
Isti guverner propisao je takvu Odluku i 19. svibnja 2006. godine, a propisani obrazac promijenio je naziv u KS2, dok je prethodna Odluka prestala važiti. U Obrascu je bankama bilo postavljeno pitanje: „Je li došlo do izmjene regulative o aktivnim i pasivnim kamatnim stopama u odnosu prema posljednjoj odluci vaše banke koju ste dostavili Hrvatskoj narodnoj banci?“, na koje su svakog mjeseca banke bile dužne odgovoriti zaokruživanjem jednog od ponuđenih odgovora – „DA“ ili „NE“. Evidentno je da je HNB svih proteklih godina, za svaku pojedinu banku koja posluje u Republici Hrvatskoj, raspolagala podatkom o tome je li dotična banka proteklog mjeseca mijenjala visinu bilo koje kamatne stope na kredite i depozite!
Iz navedenog pitanja jasno proizlazi i da su banke takve svoje odluke (o izmjeni regulative o aktivnim i pasivnim kamatnim stopama) uredno dostavljale Hrvatskoj narodnoj banci! Na str. 2. Obrasca KS2, banke su bile dužne dostaviti podatke o kamatnim stopama na dugoročne kredite s valutnom klauzulom. Kao prilog navedenoj Odluci, donijeta je i Uputa za popunjavanje izvješća o kamatnim stopama banaka na kredite i depozite. Citiramo dio točke 5.3. navedene Upute:
„U ovom dijelu Obrasca potrebno je navesti ukupan iznos kredita, odobrenih u valutama EUR odnosno USD, a puštenih u tečaj u izvještajnom mjesecu, uključujući i plasmane s osnove kupljenih deviznih potraživanja (faktoringa i forfaitinga) u valutama EUR i USD ako ih banka u skladu s MRS-om 39 i svojim računovodstvenim politikama klasificira u kategoriju kredita, te knjigovodstveno stanje kredita u valutama EUR i USD, ponderiranu prosječnu kamatnu stopu (nominalnu) i ponderiranu efektivnu kamatnu stopu. Iznos tih kredita upisuje se u kunskoj protuvrijednosti obračunatoj po tekućem tečaju (tj. prema tečaju na dan puštanja kredita u tečaj). Devizni krediti pušteni u tečaj u stranoj valuti koja nije ni EUR ni USD, ne uključuju se u Obrazac.“.
Ukinuo odluku za banke bez ikakvog povoda
Banke su bile dužne dostavljati mjesečna izvješća o plasmanima deviznih kredita u stranim valutama, te kretanju kamatnih stopa na takve kredite, ali samo za valutu EUR i USD, ne i za devizne kedite u valuti CHF!!! Dostavljanje ovakvog izvješća bila je obveza banaka koje posluju u Republici Hrvatskoj, sve do 7. kolovoza 2014. godine, kada guverner Vujčić ukida navedenu Odluku i bez ikakvog povoda ili zakonom propisane obveze, koristeći samo svoje zakonske ovlasti, donosi Odluku o prestanku važenja Odluke o obvezi dostavljanja izvješća o kamatnim stopama banaka na kredite i depozite, ne donoseći pritom nikakvu drugu sličnu Odluku, kojom bi se bankama nadalje propisivalo dostavljanje istog ili sličnog, odnosno prijeko potrebnog i detaljnijeg izvješća.
Razmatrajući uvodne članke u Odluci, na koje se guverner pozvao prilikom njena donošenja, razvidno je da se samo pozvao na svoje zakonske ovlasti, pa navedene odredbe citiramo u cijelosti: članak 162. stavak 1. točka 2. Zakona o kreditnim institucijama:
(1) Hrvatska narodna banka može donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje:
2) oblik i sadržaj financijskih i drugih izvještaja kreditne institucije za potrebe Hrvatske narodne banke te način i rokove dostavljanja tih izvještaja Hrvatskoj narodnoj banci
članak 43. stavak 2. točka 9. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci:
(2) Guverner Hrvatske narodne banke:
9) donosi podzakonske propise, odluke i opće akte iz djelokruga Hrvatske narodne banke koji zakonom nisu stavljeni u nadležnost Savjeta Hrvatske narodne banke.
Izvješće koje je i do tada bilo uvelike manjkavo, jer bankama za dugoročne kredite stanovništvu nije propisivalo izvješćivanje o kretanju kamatnih stopa odvojeno po pojedinim valutama (a izvješćivanje po valuti CHF uopće nije bilo propisano), koje nije kategoriziralo takve plasirane kredite ni po jednoj važnijoj osnovi (status klijenta, krediti za mlade i sl.), ukida se. Umjesto da pojača nadzor nad bankama, guverner zanemaruje razmjere dugogodišnje dužničke krize u Republici Hrvatskoj i po tko zna koji put, pogoduje upravo bankama, oslobađajući ih još jednog „suvišnog tereta“ – i to baš mjesečnog izvješćivanja o kamatnim stopama!
U skladu s navedenim, a u cilju provedbe zaštite potrošača, zahtijevamo od Vas da sukladno članku 309. stavak 2. Zakona o kreditnim institucijama ODMAH od banaka zatražite dostavu dodatnih podataka, izvještaja i drugih akata i to onih koji se odnose na kretanje kamatnih stopa u kreditima vezanim uz valutnu klauzulu u EUR za razdoblje od 2003. godine pa nadalje. Očekujemo i da postupite sukladno gore citiranom čl. 311. istog Zakona, a u slučaju neispunjenja obveza banaka (nedostavljanja traženih podataka, izvještaja i drugih akata) da kaznite banke za nepoštivanje zakonskih obveza, odnosno pokrenete postupke pred nadležnim sudovima!"
