Ukoliko je riječ o kreditu od 50 tisuća eura Slovenac će platiti 17.845 eura kamata, Hrvat čak 39.469 eura. Razlika je itekako značajna i iznosi otprilike 120 posto, izračunali su to analitičari, nakon što su krenule priče kako Hrvati plaćaju užasno skupe kredite u odnosu na Sloveniju i zemlje Europske unije.
Zbog čega takva razlika? Slovenija je članica Europske monetarne unije (EMU) gdje je zajednička novčanica euro i u kojoj se kamate u vremenima krize drže na rekordno niskim razinama zbog politike Europske centralne banke (ECB). To je moguće jer ECB primjenjuje kriznu mjeru odobravanja neograničenih zajmova po niskim kamatama bankama unutar EMU-a. Zbog toga u ovom trenutku Slovenci plaćaju prosječnu godišnje kamatu od 3,35 posto na stambeni kredit, piše Glas Istre.
No, i unutar EMU-a postoje ogromne razlike zbog rizičnosti plasmana po pojedinim zemljama pa tako državljani Cipra plaćaju kamatu od 5,11 posto, a Finci svega 2,11 posto.
Plasmani u Hrvatsku se smatraju rizičnijima nego u zemlje članice EMU-a i zbog toga građani Hrvatske plaćaju prosječnu kamatu od 6,16 posto.
No, u petak, 4. ožujka Sabor je usvojio Zakon o subvencioniranju i državnim jamstvima za stambene zajmove koji umnogome mijenja dosadašnju poziciju hrvatskih građana. No, samo onih rijetkih koji sada odluče riješiti stambeno pitanje podizanjem novog stambenog kredita ili isti namjeravaju potrošiti za kupnju većeg stana.
Glas Istre je usporedio ponudu talijanske UniCredit banke i njezine banke kćeri u Hrvatskoj - Zagrebačke banke. Za stambene kredite s fiksnom kamatom Talijanima se nudi mogućnost ugovaranja kamate od pet posto godišnje, što u konačnici donosi anuitet od 330 eura mjesečno narednih 20 godina za kredit od 50 tisuća eura. To znači da će Talijani koji pristupe toj ponudi platiti 29.195 tisuća eura kamata.
Kad krene u primjenu Zakon o subvencioniranju i Hrvati će moći ugovarati uz kamatu od oko pet posto. Odnosno, 4,95 posto prve četiri godine, potom maksimalno 5,44 posto u naredne dvije, a ostalo razdoblje… po volji banaka. Pod pretpostavkom da do kraja otplate kamata neće biti veća od 5,44 posto, ukupno će u 20 godina građanin Hrvatske platiti 23.598 eura kamata. To je 5,6 tisuća eura manje nego u Italiji, pa ispada da Vladina mjera donosi Hrvatima kredite konkurentne onima koji vrijede u razvijenijim zemljama zapade Europe.
Talijani vole promjenjivu kamatu
Međutim, Talijani preferiraju stambene kredite s promjenjivom kamatom i zbog toga plaćaju prosječnu kamatnu od svega 2,5 posto ili 13.588 eura kamata na kredit od 50 tisuća eura s otplatom na 20 godina.
U Hrvatskoj već duže vrijeme takve kredite nudi samo Hypo banka, ali šestomjesečni Euribor (1,47 posto) uvećavaju za bankarsku naknadu od čak 5,5 posto.
Razlika između bankarske marže u Italiji (1,4 posto) i one u Hrvatskoj (5,5 posto) je zapravo razlika u percepciji rizika pojedine zemlje u međunarodnim okvirima, odnosno primjena u praksi različitog kreditnog rejtinga i boniteta koje te zemlje imaju.
Hrvati se povoljnijim kreditima mogu nadati tek kada postanemo članica EU-a. Zapravo, ne baš odmah jer će država morati bar dvije godine voditi discipliniranu fiskalnu i monetarnu politiku da joj dozvole da pristupi EMU-u i kunu zamjeni eurom.
Vezani članci:
arti-201102160239006 arti-201102100029006 arti-201101260040006 arti-201102250113006
