Bankari su na tradicionalnoj siječanjskoj konferenciji Euromoney, koja se u utorak održala u Beču, dogovorili mjere koje uključuju suradnju vlada pojedinih zemalja, regulatora i financijskih institucija, kojima će pokušati prebroditi dužničku krizu u eurozoni. Unatoč brojnim problemima (najviše se govorilo o snižavanju kreditnog rejtinga i teškog stanja u Mađarskoj), vjeruju da će zajedno uspjeti izbjeći produbljavanje krize.
Istok će i dalje biti zanimljiv
Poručili su da unatoč problemima neće biti povlačenja novca s tržišta istočne Europe te da će to područje i dalje biti u fokusu interesa europskih bankarskih grupacija. Kako je rekao Herbert Stepic, izvršni direktor Raiffeisen Bank Internationala, ova regija će im i dalje biti zanimljiva jer analize govore da će bilježiti rast između 2 i 2,5 posto veći nego oni koji se predviđa za zapadnu Europu. Po tom pitanju, umirujuće poruke poslali su iz UniCredita koji također posluje u Hrvatskoj.
William Jackson, analitičar londonskog Capital Economicsa, sumnja da su mjere koje su iznijete u Beču dovoljne da bi se izbjegli problemi s kojim bi se mogle suočiti banke u istočnoj Europi. Smatra da su one korisne, no prilično je skeptičan da će biti od koristi ako dogodi najgori scenarij.
"Brojne zemlje na istoku Europe, uključujući Mađarsku, Bugarsku, Hrvatsku i Rumunjsku imaju visok rizik od bankarske krize", rekao je Jackson za Bloomberg.
Jackson vidi problem u tome što najveći kreditori koji posluju u ovoj regiji, među njima su UniCredit, Erste, Raiffeisen koji posluju u Hrvatskoj, neće biti u stanju ispuniti nove zahtjeve o adekvatnosti kapitala koje je bankarskim grupacijama nametnula Europska agenciju za nadzor banaka. UniCredit, najveći zajmodavac u istočnoj Europi, primjerice trebao bi prikupiti 10,2 milijarde dolara svježeg kapitala, a Raiffeisen, koji je treći po veličini u regiji, 2,1 milijarde eura.
Upitna likvidnost
Uz mjere koje je im nametnuo europski regulator, austrijske banke moraju voditi računa i da omjer novih kredita u lokalnom refinanciranju nije veći od 110 posto, a što su od njih nedavno zatražile austrijske vlasti.
Na konferenciji u Beču moglo se čuti da zahtjev europskog regulatora za stopom adekvatnosti kapitala od 9 posto do sredine 2012. nije najsretnije rješenje u trenutnoj situaciji. Ewald Nowotny, guverner Austrijske narodne banke, kazao je da problem u zemljama srednje i istočne nije niska stopa kapitaliziranosti banaka, već kako u teškim vremenima održati njihovu likvidnost.
