Dok je još u rujnu prošle godine javni dug iznosio 133,9 milijardi kuna ili 40,7 posto BDP-a, danas prema neslužbenim podacima iz Ministarstva financija iznosi 137 milijardi kuna.
Ove će se, pak, godine za otplatu dugova i financiranje deficita Hrvatska morati zadužiti za 28,8 milijardi kuna, a tu su još i trezorski zapisi, kratkoročni dužnički papiri s dospijećem do godine dana, teški 20,8 milijardi kuna. Svemu tome još treba dodati i jamstva brodogradnji čija se brojka vrti oko 12 milijardi kuna, a koja će lako vjerojatno također ići na teret proračuna. Jamstvima za brodogradnju treba dodati i ona izdana za Hrvatske autoceste, Autoceste Rijeka - Zagreb, Hrvatske željeznice.
O cijeni zaduživanja u Ministarstvu još ne žele nagađati, no na nju smatraju ne bi trebalo značajno utjecati smanjenje rejtinga Standard&Poors'a. Posebice stoga što Hrvatska ove godine završava pregovore s Europskom unijom, a kao njena članica investitorima je sigurnija. SEEbiz piše kako još nije definirano ni kojim tempom će se odigravati zaduženja.
U ožujku na naplatu stiže 750 milijuna eura za čije će refinanciranje biti potrebno ponovno zaduživanje, najvjerojatnije na inozemnom tržištu. Nakon što je S&P smanjio rejting i svrstao nas na dno investicijskog razreda, buduće bi zaduživanje moglo biti skuplje od posljednjeg koje smo u inozemstvu platili 6,75 posto.
Vezani članci:
arti-201102070779006 arti-201102070400006
