Hrvatska se obvezala da će ispuniti program reformi prije ulaska u eurozonu. Zvonimir Savić, savjetnik premijera za ekonomska pitanja i glavni koordinator za projekt uvođenja eura, potvrđuje da je dogovoren novi set mjera, piše Novac.hr.

U tom akcijskom planu navode se četiri područja: jačanje okvira za sprečavanje pranja novca, što je europskim institucijama osobito važno, zatim poslovno okruženje, upravljanje u javnom sektoru i pravosuđe. Evo što to konkretno podrazumijeva.

Sprečavanje pranja novca

Do prosinca 2020. godine treba uspostaviti okvira za kontinuirano osposobljavanje zaposlenika obveznika izvještavanja te održavanje Godišnje konferencije o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma u prganizaciji HNB-a, Financijskog inspektorata, Porezne uprave i Hanfe u suradnji s Uredom za sprečavanje pranja novca.

Do kraja 2020. treba ažurirati sporazum o suradnji, nastavak suradnje i održavanje radnih sastanaka u sklopu Međuinstitucionalne radne skupine za superviziju, a do prosinca 2021. provesti novi Akcijski plan za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma.

Poslovno okruženje

Do ožujka 2022. Vlada namjerava provesti Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva. Riječ je o deset skupina administrativnih postupaka s procijenjenim rasterećenjem od 686 milijuna kuna. Do rujna 2021. u planu je provedba Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja u sklopu kojeg se 33 mjere odnose na smanjenje parafiskalnih i neporeznih davanja te uključuju ukidanje ili umanjenje odabranih upravnih pristojba, a 17 mjera odnosi se na smanjenje naknada za stručne ispite.

Upravljanje u javnom sektoru

Do ožujka 2022. treba izraditi i objaviti Pregled korporativnog upravljanja u poduzećima u državnom vlasništvu te odluke, odnosno službeni akti Vlade o provedbi odgovarajućih preporuka.

Pravosuđe

Vlada će donijeti mjere potrebne za uspostavu efikasnog i centraliziranog sustava prikupljanja i objavljivanja podataka u području restrukturiranja, nesolventnosti i otpusta duga. Prikupljanje i agregiranje podataka uključivat će dodatni skup podataka: o prosječnom trošku postupka, prosječnim stopama oporavka za osigurane i neosigurane vjerovnike i, ako je primjenjivo, za ostale vrste vjerovnika, zatim o broju poduzetnika koji su, nakon što su prošli postupak pokrenuli novi posao te broju izgubljenih radnih mjesta povezanih s restrukturiranjima i stečajnim postupcima. Rok za provedbu mjera je ožujak 2022. godine.