'Fiskalna politika ima tu nesreću da je između ekonomije i politike. Hrvatskoj nedostaje analitičkog pristupa', stav je premijerkine savjetnice i direktorice Ekonomskog instituta Sandre Švaljek, piše SEEbiz.
Smatra da je od javnog duga i deficita bitnija struktura javnog sektora te njegova učinkovitost, jer se to opterećenje može lako preliti u zaduženja, koja će uzrokovati deficit.
''Hrvatskoj bi se moglo dogoditi da pri ulasku u Europsku uniju uđe u sferu zemalja koje se percipiraju kao zemlje s fiskalnim problemima od strane investitora'', kazala je Švaljek, pa napomenula da fiskalna održivost trenutno nije gorući problem.
Švaljek ističe da bismo uz mali napor ulaganja svega dva posto BDP-a mogli doći u poziciju održivosti. Svaka fiskalna analiza trebala bi imati uključene dugoročne demografske trendove, naročito kada je riječ o mirovinama. Udio izdataka za mirovine u Hrvatskoj trenutno iznosi 10 posto BDP-a, što je prilično visoko", kazala je Švaljek, pa pozvala analitičare da se ozbiljnije pozabave fiskalnom politikom.
''Po procjenama udio mirovina do 2050. snizit će se na 7,5 posto, ali treba promijeniti mirovinski sustav jer prijeti opasnost od preniskih mirovina'', zaključila je.
''Hrvatska nije ni Grčka ni Portugal, ali ima zabrinjavajuće trendove u fiskalnoj politici'', poručio je Velimir Šonje, autor HUB Analize 24. Detaljnim izlaganjem pokazao je da je Hrvatska, kada se promatra javni dug, u dijelu zemalja s neodrživim zaduženjima.
''Prema najavama i podacima ne očekujem da bi Hrvatska mogla smanjiti deficit u ovoj godini, dok ga ostale zemlje u sličnoj poziciji smanjuju, što je dokaz da Hrvatska nema dobar trend'', kazao je analitičar, piše SEEbiz.
Prethodni članci:
arti-201006040313006 arti-201003090303006
