I u prvom polugodištu ove godine nastavljena je tendencija visokog i dugoročno neodrživog rasta duga opće države. Potreba financiranja visokog proračunskog deficita, kao i refinanciranja dospjelih zaduženja, rezultirala je visokim rastom obje komponente duga: inozemne, koja je na godišnjoj razini porasla za 16,6 posto, i domaće, koja je porasla za 12 posto, poručuju analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) u osvrtu na podatke HNB-a.
Navode da i nadalje dominantnu ulogu u formiranju duga opće države ima središnja država, s 97,7 posto ukupnog duga. Na lokalnu državu otpada tek 2,3 posto, dok je dug fondova socijalne sigurnosti u tim okvirima praktički zanemariv, 0,6 milijuna kuna, javlja HRT.
Na godišnjoj razini, u lipnju je dug središnje države povećan za 13,3 posto, dug lokalne države za 26,6 posto, dok je dug fondova socijalne sigurnosti smanjen za 53,3 posto, poručuju iz HGK.
