Za razliku od prijašnjih godina kada je opadao broj osoba koje su odlazile zarađivati u inozemstvo, ponovno je povećana potražnja za odlaskom iz zemlje u potrazi za sezonskim poslom. Zanimljivo je da je sve više osoba koje žele trajnije rješenje i stalno zaposlenje u stranoj zemlji.

Dio hrvatskih građana se privremeno zapošljava u inozemstvu preko naših agencija ili podružnica agencija u RH, ili sami traže poslove u stranim zemljama. Nakon pronalaska posla odlaze u diplomatsko predstavništvo zemalja u koje idu i traže radnu dozvolu. Kako bi istražila koliko Hrvata odlazi u inozemstvo, Slobodna Dalmacija je ambasadama poslala upite o broju naših građana koji traže radne dozvole.

Inženjeru početniku plaća do šest tisuća eura

Preko hrvatskog Zavoda za zapošljavanje sezonski se u inozemstvu zaposli godišnje oko 5000 osoba (većinom u Njemačkoj s kojom imamo potpisan ugovor o zapošljavanju naših građana), dok ih se još nekoliko tisuća zaposli u vlastitom aranžmanu u drugim zemljama. Većina ih radi legalno, no priličan je broj onih koji nakon isteka, bilo turističke ili radne vize, nelegalno nastavljaju svoj boravak.

Dio Hrvata trajno ostaje u tim zemljama jer su kvaliteta života i plaće daleko veće nego u Hrvatskoj.

Primjerice, inženjer s diplomom Fakulteta elektrotehnike i računarstva može u Njemačkoj ili Francuskoj kao početnik zarađivati od četiri do šest tisuća eura bruto. Tvrtke poput britanskog Shella visokokvalificiranim radnicima nude i osiguran smještaj, ali i dodatne beneficije. Na cijeni su i naši medicinari.

S druge strane, plaće sezonskih radnika u poljoprivredi su u rangu minimalaca u tim zemljama, negdje oko 1000 eura.

U potrazi za poslom Hrvati odlaze i u Portugal. U veleposlanstvu te zemlje potvrdili su da su prošle godine izdane četiri radne vize za rad u Portugalu, ali ne raspolažu podacima koliko je sada Hrvata zaposleno u toj zemlji. Potvrdili su da se uglavnom zapošljavaju visokokvalificirane osobe.

Tijekom 2008. i 2009. godine 106 naših građana naselilo u Australiji, dok ih je u ranijoj godini bilo 94.

Možda će biti iznenađujuće, ali sve veći broj Hrvata odlazi raditi u Norvešku, danas ih tamo radi najmanje 300. U norveškom veleposlanstvu potvrđeno je da je samo u 2009. godini izdano 205 radnih dozvola, dok je godišnji prosjek oko 260 viza. Takva radna dozvola - viza zapada 900 kuna. Hrvati u toj zemlji rade na poslovima vezanim uz turizam, posebice hotelijerstvo te u poljoprivredi.

Na stotine Hrvata odlazi u Veliku Britaniju. No, Britanci nisu dali podatke o broju izdanih radnih viza za hrvatske građane. Možda zbog toga što se zahtjevi za vize zaprimaju u Zagrebu, a obrađuju se u njihovom regionalnom centru u Beogradu.

Prošle godine legalno je u Dansku otišlo raditi samo 11 Hrvata, dok ih je troje otišlo studirati.

U inozemstvu najviše šest mjeseci

Vlada i interes za odlazak u Sjedinjene Američke Države.

"Veleposlanstvo SAD-a je u 2009. godini izdalo 80 radnih viza/dozvola. Prosječno se godišnje izda 99 takvih viza", kaže Anja Picelj-Kosak iz američkog veleposlanstva, navodeći da se ne zna točan broj Hrvata koji trenutno rade u Americi.

Zagrebačka agencija Uspinjača potvrdila je Slobodnoj Dalmaciji da se prošle godine na kruzere ukrcalo 100 hrvatskih građana. Uvjet je da osobe koje žele raditi na luksuznim američkim brodovima ne budu mlađe od 21 ili starije od 30 godina. Postoje izuzeci, ali u pravilu Amerikanci ne uzimaju starije od 30 godina.

Rad hrvatskih državljana u inozemstvu, napominju u hrvatskom Zavodu za zapošljavanje, moguć je jedino s radnom vizom koja se izdaje na točno određeno razdoblje. Sezonski radnici koji primjerice idu u Njemačku raditi u poljoprivredi i ugostiteljstvu, u kalendarskoj godini mogu raditi najdulje šest mjeseci, a izuzetak su sezonski radnici koji se zapošljavaju u zabavnoj djelatnosti koji mogu raditi do devet mjeseci.

arti-201003110058006