Dr. Drago Jakovčević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta smatra da je hrvatski bankarski sektor za sada relativno stabilan, jer naše banke, kao ni njihovi inozemni vlasnici, u prošlosti nisu značajno kupovale grčke obveznice.
"Na taj način grčka kriza neće dovesti do potresa u Hrvatskoj, no naša bi zemlja svakako trebala razviti vlastitu monetarnu strategiju te razvijati se na vlastitom novcu. Ne trebamo pod svaku cijenu težiti priključenju monetarnoj uniji, koja će se teško oporaviti od grčkog šoka", napominje Jakovčević za Slobodnu Dalmaciju.
Padne li Grčka, nama stižu turisti
Ipak, profesora brine sličnost hrvatske i grčke ekonomije, iako bi se u slučaju izlaska Grčke iz eurozone dogodio scenarij "kad jednome smrkne, drugome svane".
"Ispadanje Grčke značilo bi da će se Hrvatska pozicionirati bolje, a čak i grčki nautičari u tom bi se slučaju prebacili na hrvatsku obalu. A kad bi talijanski turisti u Hrvatskoj iduće sezone 'podbacili', k nama na more došli bi Nijemci, Austrijanci, Francuzi i drugi turisti iz kontinentalne Europe. Uz to, posljednjih godina imamo i veliko povećanje turizma s istočnim zemljama, iz Ukrajine, Rusije i Kine", objašnjava Jakovčević.
No, upozorava da u Hrvatskoj, baš kao i u Grčkoj, imamo trend jakog razvoja građevinskog sektora, što je zamka za zemlje bez industrije i bez domaćeg proizvoda za izvoz. Upravo iz primjera Grčke, napominje profesor, trebamo naučiti da nam je potrebna hitna industrijalizacija i povećanje proizvodnje, jer će nam u suprotnome biti teško održavati ovu razinu javne potrošnje i iznimno veliku vanjsku zaduženost.
A što ako Italija i Grčka odbiju vraćati dugove?
Njegov kolega dr. Zoran Aralica sa zagrebačkog Ekonomskog instituta malo je skeptičniji, pa upozorava da bi se crni scenarij mogao dogoditi ako pojedine zemlje, poput Italije i Grčke, odbiju vraćati svoje dugove, pa ih mogu slijediti i druge zemlje.
"Doći će do pucanja veze bankarskog i realnog sektora, a netko će morati za to podnijeti trošak. Pitanje je i koliko su sada financijske institucije sposobne, željne i spremne ići u daljnji plasman sredstava i financiranje dosadašnjeg ekonomskog modela u EU. U najgorem scenariju, moglo bi izostati povjerenje bankara i doći do black outa, kada više nitko neće dobivati novac", pretpostavlja dr. Aralica.
