Analitičari upozoravaju da bi povećanje PDV-a sigurno donijelo više novca u državnu blagajnu, kao što je to i dosad bio slučaj s rastom stope tog poreza, ali da se taj efekt gubi nakon godinu ili dvije, jer rashodovna strana nastavlja bujati i ponovno traži nove, veće poreze. Uz to, napominju da veći PDV opet donosi opasnost od povećanja nelikvidnosti i odlaska građana u kupnju u inozemstvo.
Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić upozorava da bi bilo kakvo povećanje utjecalo na kućanstva i poduzetnike, te na njihovu potrošnju, a onda to znači i na BDP. Šantić u razgovoru za Novi listsugerira da je možda bolje razgovarati o promjenama na međustopi ili na najnižoj stopi, ali zaključuje da bez reforme na rashodovnoj strani, Hrvatskoj ne može pomoći nijedna stopa PDV-a koliko god bila visoka.
Prijeti još veća nelikvidnost
"Prva će posljedica povećanja opće stope PDV-a biti povećanje prihoda, no gotovo najveća stopa u EU, koja bi još rasla, znači i ponovni odlazak građana u kupnju u susjedne zemlje, gdje je taj porez niži. Uz to, veća bi stopa značila i veće troškove za poduzetnike, bez obzira jesu li ili nisu uspjeli naplatiti svoje račune, opasnost da neće moći platiti svoje obveze, a to onda znači povećanje nelikvidnosti, pa i teže ubiranje poreza", upozorava za riječki dnevni list i Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Lovrinčević smatra da bi se Linić trebao i u povećanju prihoda okrenuti drugim izvorima, a ne samo povećanju PDV-a. Mišljenja je da bi u Ministarstvu financija trebali razmišljati o oporezivanju dohotka od kapitala, jer neki oblik tog poreza ima većina europskih zemlja. O razradi tog nameta ne želi govoriti jer je to na Ministarstvu financija, ali u europskim zemljama koje imaju takav porez, objašnjava Lovrinčević, on se naplaćuje na zaradu od kamata na štednju, na zaradu na dionicama, ali i ostalim vrijednosnim papirima.
Nedodirljive banke
Samo u bankama građani i poduzetnici imaju oko 195 milijardi kuna štednje, oko 90 posto tih depozita osigurava im država, ali na zaradu, odnosno na kamate ne ubire porez. Uz to, hrvatski državljani imaju i desetke milijardi kuna u dionicama, na njima su ostvarivali zaradu, ali država tu vrstu zarade nikad nije oporezivala. O takvom se porezu razmišljalo u vrijeme vlade Jadranke Kosor, ali su mu se usprotivile banke i na kraju se Vlada odlučila za uvođenje kriznog poreza na plaće i povećanje PDV-a s 22 na 23 posto.
