Kazao je to guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u intervjuu Poslovnom dnevniku koji prenosi Večernji list.
"Tko ne može otplatiti 100.000, možda može 50.000"
Slijedom toga, Vujčić ističe kako je problem rješavanja neprihodujućih kredita manje urgentan s pozicije banaka, a više s pozicije dužnika, a time i nacionalnog gospodarstva.
"Vlada je to napokon prepoznala i predložila izmjene zakona koje bi trebale znatno olakšati položaj dužnika. Do sada je zakon nalagao banci da mora završiti postupak naplate do potpune financijske propasti klijenta, dovesti ga do stečaja ili propisanog životnog minimuma, da bi mogla otpisati nenaplaćeni iznos kredita. Pritom ga je smjela knjigovodstveno otpisati, ali ne i djelomično oprostiti, što će sada moći. Posljedica bi bilo vraćanje dijela dužnika u klasifikaciju A – u cijelosti nadoknadivih kredita. Tko ne može otplatiti 100.000 eura, možda može 50.000", kazao je Vujčić.
Rekao je i kako se uvjeti financiranja za sve sektore kontinuirano poboljšavaju te da je zamjetan skok kunskog kreditiranja, što pridonosi oporavku kreditne aktivnosti. Temeljni problem i dalje je, kaže, potražnja za kreditima što se, po njegovom mišljenju, ne može riješiti monetarnom politikom, već nizom strukturnih reformi.
Monetarna politika HNB-a ne može biti transparentna
HNB je u posljednje vrijeme na udaru kritika, naročito iz Mosta, koalicijskog partnera HDZ-a u vlasti, odakle se HNB-u u guverneru zamjera netransparentnost i rastrošnost. S druge strane, na stranu HNB-a stala je Europska središnja banka (ECB).
"Transparentnost se kao poželjna odrednica monetarne politike povezuje s režimom ciljanja inflacije koje pretpostavlja fleksibilan tečaj budući da se tečajne intervencije smatraju izrazito netransparentnim instrumentom, pogotovo ako se ne najavljuju unaprijed. Stabilan tečaj apsolutni je preduvjet očuvanja financijske stabilnosti. U takvim uvjetima, ako je središnja banka transparentna, špekulantima je vrlo jeftino kladiti se protiv tečajnog režima, a HNB-u vrlo skupo braniti stabilnost tečaja jer najavljuje špekulantima što će raditi. I zato HNB-ova monetarna politika ne može biti transparentna. Puno je bitnija činjenica da se financijska stabilnost ne odnosi samo na sigurnost bankovnog sustava već i na svakog građanina naše zemlje. Građani Hrvatske stabilnost doživljavaju kao normalnu svakodnevicu, mogu se sigurno probuditi i znati kolika je stvarna vrijednost njihove plaće, izračunati što s njom mogu kupiti i kako planirati budućnost", odgovorio je Vujčić kritičarima.
O prodaji Zabe: "Puno se čulo, a ništa se nije dogodilo"
U razgovoru za Poslovni dnevnik kazao je i da će HNB uskoro izaći s jesenskom projekcijom BDP-a koja će biti viša od ljetne.
"Očekuje se snažniji doprinos osobne potrošnje, a iako će i dalje izvoz bilježiti najviše stope rasta, ojačavanjem domaće potražnje, osobne i investicijske, a time i uvoza, doprinos neto izvoza bit će negativan."
Upitan i za nova preslagivanja na ovdašnjem bankarsko tržištu, ponajprije prodaju Zabe SocGenu, Vujčić kaže kako se već "puno toga čulo, a ništa se još nije dogodilo".
"Nama je svaki kompetentni i dobronamjerni sudionik dobrodošao, pod uvjetom da ima kapital i znanje potrebno za vođenje banke. Ako bude kupoprodaja, bilo izravno, bilo kroz promjenu vlasničke strukture banki „mama“, prije toga moraju nas pitati za suglasnost. Onda ćemo provjeriti je li kupac u stanju pridonijeti razvoju našeg financijskog tržišta, ali i financijskoj stabilnosti. Jer svako odobrenje ulaska u bankarski sektor znači i davanje mogućnosti neopreznim ili nesavjesnim ljudima da duboko zagrabe u škrinje hrvatske riznice", kazao je Vujčić.
